Važno je da na jedinstvenom europskom tržištu ne bude skrivenih barijera, a stvarajući privlačnu poslovnu klimu uz jednake šanse svih gospodarskih subjekata, neovisno o veličini ili snazi zemlje ili o trenutku ulaska u EU, i uz bolji pristup financiranjima i ulaganju moramo potaknuti konkurentnost našeg gospodarstva, rekao je premijer Plenković. Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas autora izvješća o budućnosti zajedničkog tržišta i bivšeg predsjednika talijanske Vlade Enrica Lettu, a nakon sastanka sudjelovao je na Okruglom stolu: Iskoristimo potencijal jedinstvenog tržišta.
 
U svom govoru tom prigodom naglasio je da je jedinstveno tržište jedno od ekonomskih i političkih naslijeđa koja predstavljaju bit i svrhu Europske unije.
 
Osvrnuvši se na Izvješće o budućnosti zajedničkog tržišta, premijer je kazao da će se o njemu raspravljati na posebnom sastanku Europskog vijeća 17. i 18. travnja, a današnji je susret prigoda da Enrico Letta čuje i hrvatska stajališta o funkcioniranju jedinstvenog tržišta.
 
Hrvatska je najmlađa članica Europske unije i među onim je zemljama koje su neto korisnici europskoga proračuna, rekao je premijer Plenković podsjetivši da je višak povučenih u odnosu na uplaćena sredstva oko 14,5 milijardi eura i dodao kako se hrvatski gospodarski subjekti još uvijek jačaju da bi bili što ravnopravniji na jedinstvenom tržištu.
 
Novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu
 
Sve se to odvija u vremenu nevjerojatnih kriza u protekle četiri godine pa je pogled na jedinstveno tržište danas bitno drukčiji nego što je bio prije pandemije.
 
U tim se krizama, od pandemije pa do posljedica ruske agresije na Ukrajinu, vidjela i politika državnog intervencionizma i horizontalnih državnih potpora gospodarstvu i građanima, do tada bez presedana.
 
U tom je kontekstu dodao da će se na sjednici Vlade u četvrtak ponovo donijeti odluke za građane i gospodarstvo koje će omogućiti da cijena struje i plina i dalje ostane subvencionirana, podsjetivši na odluke o subvencioniranim cijenama naftnih derivata koje Vlada donosi svaka dva tjedna. Uz to, Vlada će ponovno dati i posebne potpore najosjetljivijim skupinama u društvu.
 
Na taj način, naglasio je, sačuvana je jedna druga vrednota Europske unije, a to je socijalna kohezija bez koje sama tržišna utakmica nema smisla.
 
Brojne prednosti članstva u Europskoj uniji za Hrvatsku
 
Potpunom integracijom u Europsku uniju Hrvatska se sa svojih 3,9 milijuna stanovnika pridružila tržištu od 450 milijuna ljudi, kazao je premijer, i tamo za nju vrijede ista pravila kao i za sve ostale.
 
U godini ulaska Hrvatske u EU, udio zemalja EU-a u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosila je 69%, da bi deset godina poslije, 2023., udio porastao na 73%., naveo je predsjednik Vlade kao jednu od brojnih prednosti članstva.
 
Robna razmjena povećana je za 2,5 puta, s 18 milijardi eura 2013. na 46 milijardi eura u 2023.
 
"To pokazuje da su hrvatska poduzeća  i pod utjecajem tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu konkurentnija i produktivnija nego što su bila prije", poručio je.
 
Govoreći o razvijenosti, premijer je podsjetio da je na početku članstva razina razvijenosti Hrvatske bila na 61 posto prosjeka EU, da bi 2022. dosegnula 73 posto prosjeka.
 
"S gospodarskim rastom od 2,8 posto u prošloj godini, u odnosu na prosjek rasta u Europskoj uniji koji je bio 0,5 posto, do kraja 2023. dosegnuli smo 75 posto prosjeka razvijenosti EU", kazao je premijer Plenković naglasivši kako to znači da je ta ambicija ispunjena šest godina prije cilja postavljenog u Nacionalnoj razvojnoj strategiji.
 
Dodao je i da je nominalni BDP na kraju 2023. iznosio 75,9 milijardi eura, u odnosu na 47 milijardi u 2016.
 
Povijesni dan za BiH i jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske
 
Uoči okruglog stola, kazao je premijer Plenković, s Enricom Lettom razgovarao je i o pitanju proširenja Europske unije, temi koja je posebno važna, pa i za funkcioniranje jedinstvenog tržišta.
 
U tom se kontekstu posebno osvrnuo na preporuku Europske komisije o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, koju je danas u izvješću predstavila predstavnica Europske komisije Ursula von der Leyen.
 
Kazao je kako je bio u svakodnevnom kontaktu, posebno u posljednjih 20-ak dana, s predsjednicom Komisije kako bi osigurali da se u BiH naprave potrebni iskoraci  kako bi Europska komisija mogla Europskom vijeću preporučiti otvaranje pregovora.
 
Naglasio je da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini više nego itko drugi na njenom putu prema otvaranju pregovora - od podnošenja zahtjeva za članstvom 2016. godine preko dobivanja kandidatskog statusa prije godinu i pol dana do pozitivnijeg teksta zaključka Europskog vijeća u prosincu prošle godine koji je otvorio prostor BiH da dobije zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora na Vijeću u ožujku ove godine.
 
Podsjetio je i na posjet Sarajevu u siječnju ove godine gdje je, zajedno s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i nizozemskim premijerom Rutteom, poslao poruku kako je tada bio trenutak za poduzimanje reformi koje će omogućiti ovu današnju preporuku.
 
"Odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom koja će se donijeti na Europskom vijeću idućega tjedna jedno je od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u ovom mandatu", poručio je naglasivši da je ta odluka važna i za cijelu Bosnu i Hercegovinu i za sva tri konstitutivna naroda, a posebno za Hrvate koji su uvijek najsnažnije zagovarali europski put Bosne i Hercegovine.
 
Apsorpcijska sposobnost i europski proračun
 
U kontekstu pitanja proširenja, premijer se osvrnuo i na temu apsorpcijske sposobnosti, koja je ponovno otvorena prije pola godine i imat će važnu ulogu za dinamiku proširenja.
 
"Apsorpcijska sposobnost pojednostavljeno govoreći znači spremnost Europske unije da institucionalno, financijski i kroz sve sektorske politike prihvati nove članice", pojasnio je.
 
Proces proširenja, dodao je, odnosi se na zemlje jugoistoka Europe, koje su svaka u svojoj fazi, te na tri zemlje koje su donedavno, odnosno do početka ruske agresije na Ukrajinu, bile u odjelu za susjedstvo i partnerstvo.
 
Što se tiče Ukrajine, koju Hrvatska snažno podržava, kazao je kako njezino članstvo za posljedice ima puno drugačije efekte nego članstvo manjih zemalja i u smislu proračuna i kohezijske i poljoprivredne politike.
 
Zato će se upravo o toj temi voditi najveće rasprave i pregovori, a sve to u svjetlu druge važne teme koja se odnosi na proračun.
 
U tom je kontekstu podsjetio na stalnu raspravu između onih zemalja koje se neformalno zove "škrtcima" i onih drugih koje su korisnici europskih sredstava.
 
"Apsorpcijska sposobnost i europski proračun bit će teme koje će određivati dinamiku budućnosti Europske unije pa sukladno tome i kreirati ozračje za dovršavanje procesa jedinstvenoga tržišta", poručio je premijer Plenković.
 
Hrvatska u tom kontekstu mora imati na umu i dugoročnu konkurentnost svoga gospodarstva, temeljiti se na ravnopravnim uvjetima tržišnoga natjecanja i potpunom korištenju temeljnih četiriju sloboda te imati usklađenu primjenu i provedbu pravila Europske unije, dodao je.
 
Uz digitalnu i zelenu tranziciju, tema o kojoj Hrvatska posebno vodi računa je demografska revitalizacija.
 
Iako je ta tema u nadležnosti nacionalnih država, sigurno postoje mehanizmi kako bi se zajednički pomoglo procesu koji je bit opstanka brojnih država članica, dodao je premijer Plenković kazavši da će zato i to biti tema o kojoj će se govoriti na razini Europske unije u budućem razdoblju.
 
Uz bolji pristup financiranju i ulaganjima potaknuti konkurentnost europskog gospodarstva
 
Važno je da na jedinstvenom europskom tržištu ne bude skrivenih barijera, a stvarajući privlačnu poslovnu klimu uz jednake šanse svih gospodarskih subjekata, neovisno o veličini ili snazi zemlje ili o trenutku ulaska u EU, uz bolji pristup financiranjima i ulaganju moramo potaknuti konkurentnost našeg gospodarstva, rekao je premijer Plenković.
 
Govoreći o povlačenju europskih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, premijer je istaknuo da je Hrvatska trenutno država koja je apsorbirala najviše bespovratnih sredstava, naglasivši pritom da se 2020. izborila za iznos bespovratnih sredstava od 15 posto hrvatskoga BDP-a.
 
"Investicije, koje nisu samo vezane za obnovu, nego i za brojne druge sektore - gospodarstvo, zdravstvo, socijalu, pravosuđe, upravu, energetsku učinkovitost i ostale - predstavljaju veliku šansu da damo okvir za naše gospodarstvo da ulaganjem u vlastiti razvoj, konkurentnost i inovativnost bude spremno suočavati se s izazovima jedinstvenoga tržišta", zaključio je predsjednik Vlade.

(VLADA.HR, 12.3.2024.)

Fotografija: Pixabay