12.02.2021.

Izrada Nacionalnog plana za prava djece do 2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana za prava djece, za razdoblje od 2021. do 2026. godine s ciljem unaprjeđenja javnih politika za prava djeteta.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaduženo je da izradi Nacionalni plan te će stoga imenovati i stručnu radnu skupinu.

Ministar Josip Aladrović istaknuo je kako je područje prava djeteta  kao i unaprjeđenje zaštite i promicanje prava djeteta od izuzetne važnosti te naglasio da Vlada od 1999. godine kontinuirano donosi strateške dokumente za zaštitu i promicanje prava djeteta. Cilj Nacionalnog plana je unaprjeđenje javnih politika za prava djece kroz ključna područja intervencije, dodao je.

Nacionalnim planom definirat će se prioritetna područja i provedba ciljeva, srednjoročna vizija provedbe, pokazatelji ishoda i ciljane vrijednosti, pritom vodeći računa o usklađenosti sa strateškim sektorskim dokumentima i nacionalnim planovima koji se odnose na djecu.

U okviru Nacionalnog plana odredit će se terminski plan provedbe ciljeva i ključni pokazatelji ishoda, izraditi indikativni financijski plan, mehanizmi za provedbu ciljeva te okvir za praćenje i vrednovanje Nacionalnog plana, stoji u odluci. Vlada je donijela i odluku o osnivanju Vijeća za djecu radi novog ustrojstva i djelokruga rada tijela državne uprave.

Vijeće djeluje od 1998. godine, kao savjetodavno tijelo Vlade i čine ga predstavnici tijela državne uprave i ureda Vlade, predstavnici znanstvenih i stručnih ustanova te drugih tijela i institucija, predstavnici udruga za područje zaštite i promicanje prava djece te predstavnici djece.

Stupanjem na snagu ove odluke  bit će razriješeni dosadašnji članovi i zamjenici članova te će se imenovati novi članovi i njihovi zamjenici, sukladno prijedlogu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Vlada je donijela i uredbu o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatsko u postupku odobrenja privremenog boravka, većinom do godine dana, kao i dugotrajnog boravišta, a nakon pet godina odobrenog privremenog boravka.

Kao referentni podatak odnosno osnovica uzima se godišnja prosječna mjesečno neto isplaćena plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj, a koju objavljuje Državni zavod uza statistiku, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

Uredbom se tako propisuje da državljanin treće zemlje mora mjesečno za jednu osobu imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 50 posto osnovice, za dvije osobe iznos se povećava za 15 posto, a za svakog daljnjeg člana obitelji iznos se uvećava za dodatnih 10 posto.

Iznimke su državljani trećih zemalja koji podnose zahtjev za privremeni boravak radi srednjoškolskog obrazovanja koji moraju mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 15 posto osnovice.

Iznimka su i podnositelji zahtjeva radi studiranja koji moraju dostaviti dokaz o stipendiranju ili mjesečno osiguranim sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 25 posto osnovice, kao i da posjeduju sredstva za povratak u visini od najmanje 60 posto osnovice. Digitalni nomadi, pak, moraju mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 2,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće, a za svakog daljnjeg člana obitelji iznos se uvećava za dodatnih 10 posto. Premijer Andrej Plenković ustvrdio je kako je ovo još jedan iskorak u institucionalnom okviru u privlačenju digitalnih nomada u Hrvatsku.

"Tu smo jedna od, na globalnoj razini, zemalja koje su najviše odmakle u ovoj politici i smatramo ju izrazito korisnom i kvalitetnom", rekao je.

(HINA, 11. 2. 2021.)

Arhiva