"Vlasnici stanova, najmodavci dobivaju točan datum kada mogu slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina smanjujući jaz u odnosu na tržnu. Najmopromci, pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca, dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina i sigurnost da neće izgubiti pravo na dom, uz pomoć alternativnih načina rješavanja stambenog pitanja ukoliko izostane dogovor sa vlasnikom stana", rekao je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir.

Republika Hrvatska će, naglasio je, u razdoblju od 2023. do 2028. godine subvencionirati razliku između povećane i slobodno ugovorene najamnine za one najmoprimce koje na temelju posebnog propisa ne primaju stalnu socijalnu pomoć i koji stan ne koriste na temelju propisa o hrvatskim branitelja, a za koje se procjenjuju da stanuju u 3.640 stanova. Iznos tih subvencija je, istaknuo je, 47,5 milijuna kuna kroz pet godina.

"Vlada razumije i suosjeća s obje strane jer je svjesna da se radi o sudbinama, nečijim domovima i problemima koji su nastali mimo njihove volje jer su zahvaćeni zakonima bivše države", rekao je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir.

"Ovim zakonom će 2023. godine ljudi ostati bez krova nad glavom i nikakve subvencije i socijalni kriteriji neće pomoći. A što ako država ne bude vodila računa, a ni jedan najmodavac se ne dogovori s najmoprimcem? Treba obeštetiti i jedne i druge i zaštititi pravo na dom. Suosjećanje? Nemojte o tome govoriti jer Vi s tim ljudima ne susjećate", poručio je Maras Uhliru. Nitko ne osporava pravo vlasnika no ne bi se smjelo osporavati ni pravo na dom četiri tisuće obitelji koji sa zebnjom očekuju što će Hrvatski sabor usvojiti, rekao je.

Za SDP-ova zastupnika Željka Jovanovića prijedlog je "duboko nemoralan, nije zakonit i nije održiv jer se ljudskim pravima bavi na loš i tehnički način". Na djelu je "trgovačko ortačka koalicija kako to radi HNS", rekao je.

"Iz Vaših instrumenata nisam vidio jamstvo da ti ljudi neće biti na ulici", zamjerio je Hrvoje Zekanović (Hrast).

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) uvjeren je kako predloženi zakon ne štiti slabije skupine. "To su živi ljudi, ljudi starije dobi koji više ne mogu plaćati stanarine koje će sada narednih pet godina rasti", poručio je.

HDZ-ov zastupnik Ante Babić zamjerio je jer se, rekao je, "o vlasnicima govori kao da su babaroge, a o zaštićenim najmoprmcima se govori sa puno više suosjećanjem". Iznio je i podatak koji, rekao je, "i ne mora biti točan", da 1083 zaštićenih najmoprimaca imaju u vlasništvu stan ili kuću, njih 316 ima dva vlastita stana ili kuću, a njih 105 ima tri vlastita stana ili kuću.

S obzirom na to da je nejasan broj zaštićenih najmoprimaca, Glasovu zastupnicu Anku Mrak Taritaš zanimalo je stvarno stanje. 

Ne postoji prisila da se nekog provjerava što ima i u kojem statusu, podaci su na dobrovoljnoj bazi prikupljani sa više strana, rekao je Uhlir. "Podatak Državnog zavoda za statistiku iz 2011. je tri tisuće i nešto stanova", rekao je.

Predrag Matić (SDP) smatra da se za pet godina neće riješiti problem zaštićenih najmoprimaca jer, rekao je, ni država ni lokalne jedinice neće imati 4 tisuće stambenih jedinica na raspolaganju. "Trošak cijele priče je 350 milijuna eura i ako ima za avione, onda treba biti i za građane jer su oni važniji od polovnih kanti iz Izraela", kazao je Matić.

Ivan Pernar (Živi zid) traži povlačenje predloženog zakona jer, rekao je, ne rješava ni problem vlasnika ni problem stanara. Zanimalo ga je također ima li državni tajnik Uhlir stanove u kojima su zaštićenim najmoprimci, na što je Uhlir odgovorio da nema.

Boris Lalovac (SDP) apelirao je na usuglašavanje zakona i jedinstvo kod njegova donošenja.

"Govorite kao da nije važno voditi računa o vlasnicima, a kada to još čujem od liberala prisjetim se Friedrich von Hayeka i njegovog djela 'Put u ropstvo'", rekao je Davor Ivo Stier.

I on se požalio na neprecizne podatke te zatražio do drugog čitanja detalje. "Govorimo o zaštićenim najmoprimcima, a ne znamo kolika su im primanja, koliko njih je doista u potrebi, da sutra ne ispadne da smo zaštitili možda nekoga tko ne treba zaštitu", kazao je Stier.

Rasprava o prijedlogu zakonskih izmjena nastavlja se po klubovima zastupnika i očekuje se da će trajati do kasnih večernjih sati.


(HINA, 01. 03. 2018.)