Cilj je modernizirati, pojednostaviti i ubrzati sudske postupke, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te istaknuo da su te promjene korak u jačanju povjerenja građana u pravosuđe.

Izmjenama Zakona o parničnom postupku uvode se precizni rokovi za završetak postupka - tri godine za prvostupanjske postupke, jednu godinu za drugostupanjske (žalbene) postupke, a kod sporova male vrijednosti propisuje se rok od godinu dana u prvom stupnju i šest mjeseci za žalbeni postupak.

Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta - od sada će se ono morati održati u roku od tri mjeseca, a glavna rasprava najkasnije u roku od šest mjeseci.

Redefiniraju se i odredbe o reviziji te će se revizijski postupak pokretati prijedlogom za dopuštenje revizije neovisno o vrsti spora. Važna novina je da se uvodi plan upravljanja postupkom, naglasio je ministar. Sud će tako na prvom ročištu definirati hodogram aktivnosti u postupku s utvrđenim i spornim činjenicama i pravnim pitanjima.

"Cilj uvođenja tog procesnog kalendara je potaknuti proaktivniji pristup u rješavanju predmeta, a građanima omogućiti transparentan uvid u postupak i predvidivost daljnjih aktivnosti", rekao je Malenica.

Uvodi se i tonsko snimanje ročišta, a zapisnici će se voditi samo o najbitnijim radnjama poduzetim na ročištu što bi trebalo značajno skratiti trajanje samog ročišta. Sporovi male vrijednosti propisuju se u pravilu kao pisani sporovi, a dodatno se proširuje krug obveznika sudionika e-komunikacije.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku također se uvodi tonsko snimanje rasprava, s tim da prijepis rasprave neće biti obvezan, već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kad za to postoje opravdani razlozi, sve kako bi se ubrzao postupak, lakše pratila rasprava i povećala učinkovitost.

Uvodi se elektronska komunikacija što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima olakšati komunikaciju sa sudom. Proširuje se i mogućnost uporabe audio-vizualnog linka odnosno mogućnost održavanja rasprave na daljinu. Vlada je u Sabor uputila i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.

Nacionalni planovi razvoja pravosuđa i javne uprave

Usvojeni su i Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava do 2027. te pripadajući Akcijski plan provedbe do 2024. godine, kao i Nacionalni plan razvoja javne uprave do 2027. godine i pripadajući Akcijski plan do 2024. godine.

Nacionalni plan razvoja pravosuđa predviđa modernizaciju i poboljšanje učinkovitosti pravosuđa što je, istaknuo je ministar, važno ne samo zbog osiguranja pravne sigurnosti u društvu već i zbog stvaranja novih mogućnosti za građane i poduzetnike.

Cilj je unaprjeđenje učinkovitosti pravosuđa kojem građani vjeruju i društvo u kojem svatko može biti siguran da će ostvariti svoja prava u brzom i učinkovitom postupku.

Posebni ciljevi Plana su unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka, osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka, razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu.

Također se želi modernizirati infrastruktura te unaprijediti razinu i obuhvatnost korištenja informatičko-komunikacijske tehnologije radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga, kao i unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije. Za provedbu je u idućih šest godina predviđeno više od 1,8 milijardi kuna, a za provedbu Akcijskog plana osigurano je više od 736 milijuna kuna.

Prioriteti Nacionalnog plana razvoja javne uprave su korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje javnih usluga, digitalna transformacija, razvoj ljudskih potencijala, jačanje kapaciteta za oblikovanje i provedbu javnih politika te unaprjeđenje funkcionalnosti i održivosti lokalne i područne (regionalne) samouprave. U idućih šest godina za njegovu je provedbu predviđeno više od 2,5 milijarde kuna, a za Akcijski više od 1,3 milijardi kuna.

(HINA, 23. 3. 2022.)