16.09.2021.

Izmjenama ZUP-a ubrzati upravne postupke

Sabor je u srijedu raspravio izmjene Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) kako bi se uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije, ubrzali i pojednostavili upravni postupci, a korištenjem elektroničke komunikacije smanjili troškovi te povećala učinkovitost.

Za Daliju Orešković (Klub Centar-Glas) zabluda je da će uvođenje digitalnih tehnologija ubrzati postupke jer to, tvrdi, nije glavni uzrok sporosti postupaka.

Većina oporbe na te zakonske izmjene gleda benevolentno nadajući se da će pridonijeti ubrzanju procesa obnove, ocijenila je dodavši kako zadatak oporbe nije hvaliti ono što je dobro, nego ukazivati na ono što je loše.

"Nakon punih 11 godina mijenja se Zakon o općem upravnom postupku, a i sada se nudi polovično rješenje", smatra Orešković i dodaje kako dok nema sankcija i dok se stvari ne dovedu u red ne možemo biti pravna država.

Marija Jelkovac (Klub HDZ-a) najavila je potporu zakonskom prijedlogu u svrhu digitalizacije radi boljeg funkcioniranja sustava i ubrzanju upravnih postupaka i sporova. Naglasila je kako digitalizacija donosi uštedu vremena i učinkovitijeg rada tijela koji provodi postupke.

Potporu zakonskom prijedlogu i nastojanju da se stanje poboljša izrazio je i Željko Pavić (Klub SDP-a) koji smatra da se događaju dobre stvari - informatizacija državne uprave.

Ružica Vukovac (Klub Domovinskog pokreta) također je podsjetila kako je  Zakon o općem upravnom postupku stupio na snagu još 2010. i da je trebalo 10 godina za njegov izmjenu kako bi se upravni postupak mogao digitalizirati. Također je rekla kako postoje određeni otpori osobito starijeg stanovništva koje nije dovoljno informatički obrazovano, ali i na problem odgode postupaka zbog nemogućnosti uredne dostave.  

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica pojasnio je, u ime predlagatelja, kako je  Zakon o općem upravnom postupku kao opći postupovni zakon uređuje pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u okviru zakonskog djelokruga, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.

ZUP je, podsjetio je, stupio na snagu 1. siječnja 2010. i do danas nije mijenjan niti dopunjavan. Značajan napredak tada novoga ZUP-a bilo je stvaranje pravnih pretpostavki za korištenje suvremenih dostignuća informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom postupanju. ZUP sadrži odredbe koje dopuštaju i potiču digitalizaciju i elektroničku komunikaciju u svim fazama upravnog postupka, ali je pojedine odredbe, kaže, potrebno izmijeniti ili dopuniti kako bi se potaknula elektronička komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u upravnim postupcima, omogućilo korištenje novih tehnologija u interesu stranaka i potaknulo javnopravna tijela na digitalizaciju upravnih postupaka i korištenje državne informacijske infrastrukture.

Odredbe koje propisuju upotrebu elektroničkog potpisa dopunjuju se na način da se traži kvalificirani elektronički potpis na podnescima koji se dostavljaju javnopravnom tijelu elektroničkim putem, a koje stranke u fizičkom obliku vlastoručno potpisuju, s obzirom da je kvalificirani elektronički potpis izjednačen s vlastoručnim potpisom odnosno ima  jednak pravni učinak te pruža najvišu razinu sigurnosti elektroničkog pismena i njegovu neporecivost. Preciziraju se odredbe o elektroničkoj komunikaciji. Propisuje se predaja podneska putem informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu i slanje potvrde o primitku tako dostavljenog podneska u korisnički pretinac informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu. Također, u odredbe o oblicima obavješćivanja dodaje se odredba koja propisuje mogućnost obavješćivanja putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu slanjem obavijesti u korisnički pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku, stoji, uz ostalo, u u obrazloženju zakonskog prijedloga.

(HINA, 15. 9. 2021.)

Arhiva