Predlaže se, naime, povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 posto proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170 posto proračunske osnovice - odnosno 5.654,20 kuna. Taj bi se iznos dobivao šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno još dodatna dva mjeseca (ukupno osam) ako to pravo koriste oba roditelja. U tri godine ovog mandata ovo je drugo povećavanje iznosa tih naknada, a procjena je da će ovim odlukom o povećanju plaće za vrijeme roditeljskog dopusta biti "pokriveno" 60 posto zaposlenih majki odnosno očeva.
"Ovo je korak prema potpunom delimitiranju, a u ovom smo se trenutku vodili ravnotežom i održivošću proračuna odnosno politikom odgovornog upravljanja javnim financijama", izjavila je novinarima u srijedu prije sjednice Vlade ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković. Naknada za rodiljni dopust (prvih šest mjeseci djetetova života) i dalje bi se isplaćivala u iznosu plaće majke ili oca, odnosno ostaje nelimitirana. Izmjenama zakona skraćuje se i razdoblje trajanja prethodnog osiguranja (staž) zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje toga prava odnosno ono se smanjuje kako bi bilo povoljnije za korisnike prava. Tako se umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže 9 mjeseci staža, odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci. Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice je ocijenio da je riječ o bitnoj demografskoj mjeri te naglasio da je riječ o nastavku povećanja iznosa te naknade u mandatu ove Vlade. Iznos plaće za vrijeme roditeljskog dopusta povećan je i više nego dvostruko, odnosno s 2663 kune, koliko je iznosio na početku mandata, na sadašnjih 5654 kune. To je, istaknuo je, više nego opipljiva demografska mjera i oni koji imaju plaću do iznosa od 5654 kune, a koriste roditeljski dopust, praktički će sada imati istu plaću i drugih šest mjeseci. Procjenjuje se da će za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. trebati dodatnih 160,65 milijuna kuna u 2020. godini, odnosno dodatnih 214,19 milijuna kuna u 2021. te isto toliko u 2022.  Potrebna financijska sredstva za naknadu plaće zaposlenih i samozaposlenih korisnika rodiljnog dopusta osigurana su u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (45 milijuna za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. godine te  65 milijuna kuna za 2021. te 67 milijuna kuna za 2022. godinu. Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. kojim bi se osiguralo obeštećenje 566 radnika zbog višegodišnje izloženosti azbestu, a koji su u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do 21. listopada 2002. bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju iz Ploča. Radnicima će se isplatiti će se svota obeštećenja obročno, kroz tri godine, na način da se u tri godine, počevši od iduće, isplati iznos od po 73 tisuće kuna godišnje, odnosno ukupno 219 tisuća kuna po radniku koji je u tvrtkama radio najmanje 5 godina. Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstava u proračunu jer obvezu osiguranja sredstava za isplatu obeštećenja kao i obvezu isplate preuzima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(HINA, 11. 12. 2019.)