"Mislimo da nedjelja treba biti slobodan dan, posebno za one koji rade u trgovinama", istaknuo je Filipović, odgovarajući na pitanja novinara na marginama poslovnog foruma Zagreb 2022. u organizaciji Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten.

Napomenuo je da u EU u 50 posto država članica trgovine ne rade nedjeljom, a u 50 posto rade.

"Nisam do sada imao prilike naglasiti da primjerice u SAD-u, u državi New Jersey, trgovački centri ne rade nedjeljom, sam sam se u to imao prilike uvjeriti kad sam tamo živio dvije godine i ništa se spektakularno ne događa. Promet se prelije na ostale dane u tjednu, a i dalje se grade trgovački centri", rekao je te naveo kako se primjerice trgovački centar American dreams, najveći trgovački centar u Americi, sagradio upravo u državi New Jersey u kojoj se ne radi nedjeljom.

"Stavili smo prijedlog zakona u javno savjetovanje, uzet ćemo u obzir sve prijedloge i vjerujem da će ovaj puta zakon biti uspješno usvojen u Saboru i da ćemo doći do toga da se regulira rad nedjeljom na način da se 16 nedjelja u godini može raditi, a da ostale nedjelje ljudi mogu provesti sa obitelji", istaknuo je Filipović.

Na pitanje novinara kako primjerice prodavačica koja prodaje deterdžent može raditi nedjeljom, a ona koja prodaje kruh mora raditi, a i konobar mora raditi nedjeljom, Filipović je rekao kako će se s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem razmotriti zakonske promjene koje su u njegovom resoru da oni koji ne budu htjeli raditi nedjeljom to ne moraju.

"To je nešto o čemu razgovaramo. Svi oni koji budu radili nedjeljom moraju biti više plaćeni", kazao je, napomenuvši da će na tome raditi kako bi se pokušalo razlike svesti na neki minimum.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu je poslalo prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz ostalo regulira radno vrijeme u djelatnosti trgovine - u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili. 

Izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.

Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni, odredit će sam trgovac temeljem svojih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

Prema predloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio "željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,  proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima."

Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na  štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Prema prijedlogu zakona, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, bit će otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.

Svi zainteresirani svoje prijedloge i mišljenja na predložene izmjene mogu dati do 7. studenog.

(HINA, 27. 10. 2022.)

Fotografija: Pixabay