Uzimajući u obzir pojačane potrebe za financiranjem gospodarstva uslijed krize uzrokovane pandemijom Covida-19, kao i ograničene domete sustava kojim dominiraju bankarski kanali financiranja, ovim prijedlogom dodatno bi se uredio pravni i regulatorni okvir za jedan od mogućih alternativnih načina financiranja, AIF-ove za davanje zajma (eng. loan originating funds), navodi u svom obrazloženju Ministarstvo.

Davanje zajma znači da investicijski fond daje zajmove djelujući kao jedini ili primarni zajmodavac zajmoprimcima kao što su mala ili srednja poduzeća, što također može poslužiti kao dodatni kanal gospodarskog oporavka Hrvatske, dodaje se. Prijedlogom se, među ostalim, propisuje minimalni regulatorni kapital društva za upravljanje te uklanjaju regulatorne zapreke i administrativno opterećenje za poslovanje tih fondova kako bi se otvorio dodatni prostor za ulaganja u AIF-ove.

Predviđene su promjene pragova za malog, odnosno srednjeg upravitelja AIF-om (UAIF). Trenutno u Hrvatskoj ne postoji nijedan mali UAIF, zbog čega se predlaže dizanje gornjeg praga za mali UAIF sa 75 na 225 milijuna kuna. Uz to, s takvim povišenjem praga posljedično bi se primjenjivali i manje opterećujući regulatorni zahtjevi na one koji se trenutno klasificiraju kao srednji a prema novoj klasifikaciji bi spadali u male UAIF-ove. Takvom izmjenom također se otvara prostor za jednostavnije osnivanje novih UAIF-ova, kaže se u obrazloženju.

Inače, u Hrvatskoj trenutno posluje 38 AIF-ova. Za razliku od UCITS fondova, AIF-ovima je dozvoljeno ulagati u širi spektar imovine, primjerice u poduzeća koja nisu na tržištu kapitala, a kojima je potrebna dodatna investicija. Općenito, ti fondovi nisu namijenjeni svim ulagateljima, ali zbog svoje strukture ulaganja i interesa profesionalnih i institucionalnih ulagatelja mogu biti dobar alternativni izvor financiranja za poduzeća te pridonijeti povećanju gospodarske aktivnosti, navodi se u obrazloženju prijedloga. 

Po podacima s kraja lipnja 2020., vrijednost imovine AIF-a u Hrvatskoj iznosila je 4,4 milijarde kuna što je tek 1,1 posto hrvatskog BDP-a u usporedbi s Njemačkom u kojoj vrijednost neto imovine AIF-ova čini čak 57,8 posto BDP-a, u Francuskoj 48 posto, a na razini Europske unije 48,4 posto BDP-a. Na rang ljestvici 28 odabranih europskih zemalja Hrvatska je prema neto imovini AIF-ova na 26. mjestu ispred Slovenije i Bugarske.

Razvoj industrije AIF-ova omogućio bi među ostalim, širi izbor dugoročnog financiranja za poduzeća, posebno onih malih i srednjih, te bi mogao poduprijeti širi oporavak gospodarstva nakon krize uzrokovane pandemijom. Inače, početkom tjedna je i Savjet Hanfe razgovarao o tim zakonskim izmjenama, kako bi se u Hrvatskoj otvorio prostor za takav vid alternativnog financiranja poduzeća.

Javno savjetovanje predviđeno je u skraćenom trajanju od 15 dana, radi pravodobnog stupanja na snagu zakonskog akta te izbjegavanja potencijalnog postupka povrede prava Europske unije, obzirom da je rok za notifikaciju direktive (EU) 2019/1160, odnosno usklađivanje nacionalnih zakonodavstva država članica s njezinim odredbama predviđen za 2. kolovoza 2021.

(HINA, 4. 5. 2021.)