"Najsporniji i za nas najvažniji je članak 30., koji definira pod kojim se uvjetima homonimne oznake zemljopisnog porijekla mogu zaštiti pod uvjetom da postoji jasna razlika u konzumaciji i dugotrajnoj upotrebi proizvoda te da potrošači ni na koji način nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda", rekao je hrvatski zastupnik u europskom parlamentu iz redova socijalista Tonino Picula.

Picula, koji je organizirao okrugli stol, a u više saziva EP-a aktivno zagovara zahtjev hrvatskih vinara da EU prihvati uporabu naziva prošek, napomenuo je da talijanski prijedlog da se zabrani zaštita svih proizvoda koji i najmanje "sugeriraju drugi proizvod", nije prihvaćen.

Eurozastupnik je na događaju posvećenom Uredbi o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode okupio predstavnike proizvođača, vinske stručnjake i novinare.

U dugogodišnjem sporu Italije i Hrvatske oko naziva hrvatskog slatkog, desertnog vina koji traje još od procesa pristupanja Hrvatske EU-u, talijanska politika i proizvođači prosecca oštro su se protivili uporabi naziva prošek tvrdeći u nekim slučajevima i da je prošek samo "jeftina kopija" kvalitetnijeg i marketinški puno uspješnijeg prosecca iako je riječ dva potpuna različita vina.

Prošek je slatko, desertno vino dok je prosecco pjenušavo, suho vino, a ured eurozastupnika je istaknuo i da se proizvode različitim metodama, u različitim regijama.

Leo Gracin, predstavnik udruženja Vino Dalmacija, kazao je da "nemamo alternative nego da zaštitimo" prošek te da misli da Uredba ide "nama u prilog".

"Ali po meni da jedan Golijat kao što je prosecco tj. više udruga, koje proizvode zaštićeni proizvod prosecco, koji već radi ogroman promet, u prošeku vide neku prijetnju je čudno”, naglasio je Gracin.

Uredba, s više od 3592 proizvoda registriranih pod oznakama zemljopisnog porijekla i tradicionalnih specijaliteta, ima dalekosežan utjecaj na poljoprivredno-prehrambeni sektor unutar EU-a, stoji u priopćenju eurozastupnika.

Hrvatska sa svojim 71 zaštićenim proizvodom također dobiva nove alate za promociju i zaštitu svojih autohtonih proizvoda, dodaje se u priopćenju.

Ana Marušić Lisac, direktorica certifikacijskog tijela Biocertificon i sudionica okruglog stola, kazala je da ju osobito veseli da regulativa nije donijela restrikciju, "odnosno neku nemogućnost da bismo naše zaštite i dalje provodili".

"Ova regulativa ne donosi ništa loše i uistinu možemo biti optimistični i naravno nadat se da će ostvariti onu svoju osnovnu zamisao: pojednostavljenje i olakšavanje posla proizvođačima koji su na koncu jedini koji proizvode novu vrijednost i na kojima na koncu čitavo gospodarstvo uvijek počiva", poručila je Marušić Lisac.

(HINA, 23. 2. 2024.)

Fotografija: Pixabay