Usklađivanje s europski praksama u dodjeljivanju stručnih i akademskih naziva povećati će se prepoznatljivosti hrvatskih kvalifikacija u drugim državama članicama Europske unije i priznavanje hrvatskih kvalifikacija, te olakšati mobilnost studenata i osoba s diplomom.

Osim toga, ujednačiti će se nazivi koji se stječu završetkom studijskih programa na svim visokim učilištima.

Zakon, uz ostalo, propisuje da u slučaju kada se studij više ne izvodi ili nije iste vrste, uvjerenje o ujednačavanju akademskog ili stručnog naziva izdaje bez naknade.

Većinom glasova izmijenjen je Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim se želi spriječiti neopravdana ograničenja u obavljanju reguliranih profesija.

Profesija se smatra reguliranom ako je preduvjet za rad u njoj posjedovanje određene diplome, položen poseban ispit kao što je državni ispit i/ili registracija pri strukovnom tijelu, npr. komori.

U Hrvatskoj su u bazi reguliranih profesija, među ostalima, ovlašteni arhitekti, doktori medicine i doktori dentalne medicine,  ljekarnici, diplomirani fizioterapeuti, ovlašteni inženjeri šumarstva, konzervatori, kriminalisti itd.

Izmjenama zakona u domaće zakonodavstvo prenosi se europska direktiva koja obvezuje države članice EU da unaprijed provedu ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdano ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.

Povećava se broj nagrada „Ivan Filipović“ za životno djelo

Zastupnici su jednoglasno izglasali i Zakona o Nagradi "Ivan Filipović“, a koja se dodjeljuje istaknutim odgojno-obrazovnim radnicima, znanstvenicima i stručnjacima. Zakonom se uz detaljnije uređenje dodjele i oblika nagrade, područja u kojima se dodjeljuje, kriterija za dodjelu, broj nagrada „Ivan Filipović“ za životno djelo sa dvije povećava na pet te se određuje da će se dodjeljivati na datum Filipovićeva rođenja, 24. lipnja, a ne kao do sada 24. travnja.

Osim toga, donesen je Strateški plan Hrvatske zaklade  za znanost za razdoblje od 2023. do 2027.

Sabor je također potvrdio ugovor o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt „Digitalne, inovativne i zelene tehnologije”, kao i ugovor Hrvatske i Njemačke o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka.

Donio je i nekoliko zakona o provedbi EU uredbi, te nekoliko zakona uputio u drugo saborsko čitanje među kojima su i novi zakon o turizmu te set zakona kojima se reguliraju agencije za naplatu potraživanja (o kupoprodaji potraživanja, o stambenom potrošačkom kreditiranju i potrošačkom kreditiranju).

Potonje je Ivana Kekin (Možemo!) nazvala 'kozmetikom' i 'površnim' koje se donosi samo radi usklađivanja s EU uredbom.

Osim obveze obavještavanja dužnika da mu je dug prodan i zabrane svakodnevnog "maltretiranja",  stvarne zaštite dužnika nema, nema zabrane prodaje stambenih i potrošačkih kredita  agencijama, regulacije otplate duga ni zastare nenaplativih malih dugovanja. "Na srcu su vam interesi utjerivača dugova a ne građana", ustvrdila je Kekin.

(HINA, 17. 10. 2023.)

Fotografija: Pixabay