18.07.2018.

Iustitia et pax: EU još nema odgovor na dolazak migranata

Predsjednik Komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije (HBK) đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić izjavio je u utorak kako EU unatoč nastojanjima odgovornih još nije pronašla odgovor na dolazak migranata koji bježe pred ratnim strahotama, progonom, siromaštvom i bijedom u pojedinim azijskim i afričkim državama.

Hranić je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljena izjava HBK-ove komisije Iustitia et pax HBK "Izazovi migrantske krize u europskom prostoru", ocijenio kako se može govoriti o svojevrsnoj seobi naroda jer je sadašnji val migracija, izbjeglica s Bliskoga i Srednjega istoka, progonjenih kršćana iz naftom bogatih područja supsaharskih afričkih zemalja i ekonomskih migranata iz raznih dijelova svijeta, zapljusnuo Europu.
Upozorio je kako zaokupljeni zaštitom vlastite sigurnosti ili traženjem ekonomskih interesa često ne vidimo u tim nesretnicima ljudska bića, strance druge vjere i kulture. 
"Zaboravljamo da među njima ima i mnoštvo bliskoistočnih i drugih kršćana, danas najprogonjenijih vjerskih zajednica u svijetu, od kojih neki još uvijek govore jezikom kojim je zborio i naš Gospodin, Isus Krist", napomenuo je.
Zbog podjele ovlasti u EU zbilo se da su zemlje poput Njemačke smjele samostalno prije tri godine pozivati potencijalne useljenike i tako stvoriti kaos na "tranzitnom" europskom jugoistoku, stoji u izjavi, a to se dogodilo jer su Europljani općenito, a Hrvati osobito, sve manje "otvoreni životu".
Europa sve brže stari pa demografske procjene predviđaju da će joj uskoro nedostajati ljudi za osiguranje gospodarskoga rasta i održivosti zdravstvenoga i mirovinskoga sustava, napominje Komisija.
Pred tim teškoćama EU traži način da utvrdi zajedničke kriterije useljeničke politike i zaštiti svoje vanjske granice. Međunarodna zajednica mora poraditi na povratku onih koje su ratovi otjerali s njihovih ognjišta, ističe Iustitia et pax.
Otvoreno je pitanje - kako tretirati ljude kojima su prirodne kataklizme i klimatske promjene onemogućile život na njihovoj djedovini? 
Kad se radi o izbjeglicama od rata i prirodnih nepogoda, osobito onih koji traže rada i kruha, ili boljega života izvan svoje domovine zbog siromaštva i bijede, o njima bi se Europljani trebali dogovarati i primati ih u skladu s mogućnostima i potrebama pojedinih država članica.
Iustitia et pax naglašava kako u njihovu slučaju treba poštovati civilizacijska i etička načela. Od svih migranata valja zahtijevati i očekivati poštivanje običaja i vrijednosti zemalja domaćina, koje im trebaju olakšati integriranje u društvo.
Nije ni dobro, a niti pravedno, poručuje Iustitia et pax, zahtijevati njihovu "asimilaciju", tj. napuštanje, u privatnoj sferi, običaja, vjere, jezika… 

Nisu prihvatljivi ilegalni prijelazi granica niti stvaranje "rezervata"

Komisija smatra kako nisu prihvatljivi ilegalni prijelazi granica, osobito bez ikakvih dokumenata, jer ugrožavaju nacionalni suverenitet, javni poredak i mir te sigurnost građana, ali ni rješenje koje bi vodilo stvaranju "rezervata" i getoizaciji migranata na rubovima (vanjskim ili unutarnjim) EU-a.
Iustitia et pax smatra kako treba poći korak dalje od razlikovanja prognanika od izbjeglica te ekonomskih migranata, pa kao ljudi i kršćani, hrvatski i europski građani, raspravljati i predlagati u okviru EU-a kako pomoći drugim ljudima u svijetu da mognu ostati ili se vratiti u svoje domovine. 
Uz gospodarski rast u svijetu treba raditi na integralnom, cjelovitom razvoju kako bi se spriječili uzroci nasilnih migracija, a EU treba raditi na stvarnoj gospodarskoj pomoći koja će uključivati cjelovit razvoj pojedinih naroda.
Komisija navodi da izjavom želi pridonijeti senzibiliziranju javnosti za probleme te u duhu evanđelja uputiti na moguća rješenja kako bi se pomoglo ljudima u potrebi, a istodobno očuvala nacionalna sigurnost i izbjegli mogući izgredi na našim granicama.


(HINA, 17. 07. 2018.)

Arhiva