Okrugli stol "Izazovi hrvatske energetske tranzicije" organiziralo je Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (ZVNPGE HAZU), a predsjednik tog vijeća, akademik Ivan Petrović, podsjetio je na Europski zeleni plan, kojim je Europska komisija postavila za cilj da do 2050. Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Na temelju Zelenog plana, Hrvatska je donijela više strateških dokumenata, a cilj im je smanjiti emisije stakleničkih plinova, osobito uz pomoć obnovljivih izvora energije (OIE), rekao je Petrović.

Istaknuo je da je zanimanje za razvoj projekata OIE-a sve veći, većinom je riječ o zahtjevima za fotonaponske elektrane i vjetroelektrane, koji su većinom usmjereni na južnije županije, što predstavlja velik pritisak na operatore prijenosnog i distribucijskog sustava.

S druge strane, manji je opseg razvoja projekata geotermalnih elektrana, elektrana na biomasu i bioplin, koji se dominantno nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske, napomenuo je Petrović, no dodavši da je i njihov potencijal također značajan.

"Hrvatska ima ogroman resursni potencijal OIE-a te može dati značajan doprinos zajedničkom europskom cilju za ostvarenje klimatske neutralnosti", ocijenio je Petrović, istaknuvši da je u Hrvatskoj došlo do promjene paradigme u elektroenergetskom sustavu, s obzirom da potrošači postaju i proizvođači energije.

Pojasnio je da se događa transformacija sustava iz pasivnog i jednosmjernog u dvosmjeran i dinamički, pri čemu je apostrofirao četiri ključna trenda i promjene, satkane u kratici "4D" - dekarbonizacija, decentralizacija, demokratizacija i digitalizacija.

"Sa značajnijim instaliranjem solara prvo krenuli poduzetnici u svojim tvrtkama"

O izazovima vođenja elektroenergetskog sustava posvjedočio je Danko Blažević iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), s obzirom na značajno i masovno priključenje novih obnovljivih izvora energije.

U zadnjih godinu do dvije instaliranje i priključenje na distribuciju bilježi strelovit rast, posebice u segmentu solarne energije, rekao je Blažević. Solari tako imaju sve veći udio u proizvodnji energije, rast se bilježi i u segmentu energije vjetra, no s druge strane značajan oslonac i dalje predstavlja energija proizvedena u Nuklearnoj elektrani Krško te u hidroelektranama.

Sa značajnijim instaliranjem solara prvo su krenuli poduzetnici u svojim tvrtkama, s obzirom da su "2021. i 2022. trpili visoke cijene energije", dok je to kod kućanstava krenulo s određenim pomakom i kašnjenjem budući da su cijene struje bile ograničene, pa samim time i isplativost uvođenja solara "rubna".

Ivan Periša iz tvrtke HEP-Operator distribucijskog sustava je istaknuo da distribucijska mreža u energetskoj tranziciji ima ključnu ulogu, a da je ta tvrtka zadužena da osigura dobavu električne energije za cijeli elektroenergetski sustav.

Trenutno u Hrvatskoj postoji više od 20 tisuća elektrana spojenih na distribucijsku mrežu, mahom malih koje se spajaju na razine niskog napona, što uključuje i kućanstva sa solarnim panelima na krovovima. Stoga izazov predstavlja i potrebna fleksibilnost samog sustava u prihvaćanju te energije, s obzirom da distribucijska mreža u počecima nije bila građena i za takav vid proizvodnje, pojasnio je Periša.

Hrvatsku, EU i većinu svijeta čeka vrlo turbulentno razdoblje

Robert Fabek s Energetskog instituta Hrvoje Požar je ustvrdio da Hrvatsku, kao i cijelu EU te većinu svijeta, čeka vrlo turbulentno razdoblje kada je u pitanju energetika, pri čemu je energetska tranzicija iz fosilnih goriva u OIE nešto čemu nikad ranije nismo svjedočili.

Po njegovim riječima, udio obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji energije se kreće oko 35 posto, ovisno od godine, i po tome Hrvatska stoji relativno dobro, s obzirom i na velik udio OIE-a u proizvodnji električne energije. Po pitanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu postoji još puno prostora za poboljšanje izolacijskih svojstava zgrada, rekao je Fabek, s druge strane navodeći da su trendovi nešto povoljniji kada je riječ o korištenju biomase za grijanje.

Najveći izazov, pak, se odnosi na sektor prometa, gdje 99 posto energije dolazi iz fosilnih izvora i Hrvatska tu treba napraviti "enormne pomake" kako bi se u tom segmentu u većoj mjeri počeli koristiti obnovljivi energenti te koristiti vozila na električni pogon, a kasnije i na vodik.

(HINA, 17. 6. 2024.)

Fotografija: Pixabay