Sudjelujući na 5. poreznoj konferenciji: Porezna politika u funkciji oporavka i otpornosti, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, Marić je održao predavanje o izazovima porezne politike u Hrvatskoj, u kojem se osvrnuo i na aktualnu energetsku krizu.

Poručio je da Vlada vrlo intenzivno radi na paketu mjera za ublažavanje efekta rasta cijena energenata, a koji će biti predstavljen "vrlo skoro", u idućim danima i tjednima.

Cilj paketa mjera je da u što je moguće većoj mjeri ublaži evidentan i značajan inflatorni udar koji se u Hrvatskoj posebice očekuje, u smislu rasta cijena energenata od  1. travnja. 

Marić je istaknuo da poduzetnici cijelu situaciju već dobrim dijelom osjećaju na računima i proizvodnim procesima, pa se stoga gleda kako i njima dati određenu vrstu pomoći kako bi se koliko-toliko ublažili ovi efekti.

"Jer sav taj skup mjera, nažalost, svi smo toga svjesni, ne može u potpunosti neutralizirati ove inflatorne pritiske na razini energenata. Tu moramo biti maksimalno jasni", poručio je Marić, koji je podsjetio i da je inflacija najvećim dijelom uvezena, slijedom poremećaja u globalnim lancima opskrbe, rasta cijena sirovina, a što se prelilo i na rast cijena hrane.

Ne želeći još u ovom trenutku govoriti o konkretnim brojkama i detaljima, Marić je poručio da će sastavni dio paketa mjera biti i porezna politika, apostrofiravši da ona nikad nije bila "gluha, nijema i slijepa", pa neće ni ovaj puta.

"Porezna politika nije nikad bježala od svoje odgovornosti, kako u dobrim, tako i lošim vremenima", istaknuo je.

PDV na isporuku električne energije iznosi 13 posto, a na plin 25 posto, a Marić nije konkretno odgovorio na novinarsko pitanje koliko će se sniziti PDV na te energente, ponovivši da će sve biti predstavljeno u vrlo skoro vrijeme. 

Inače, kako je već i ranije naznačeno, paket će između ostalog uključivati zaštitu najugroženijih putem povećanja naknada i kruga primatelja vaučera za struju, kao i širenja opsega naknada na troškove za plin.

Također, Marić je poručio da će se "ući malo dublje" u strukturu cijene samih energenata, u smislu sagledavanja svih vrsta naknada.

U svom predavanju se tako između ostalog osvrnuo i na neke izmjene koje su se dogodile i prije porezne reforme, podsjetivši da od 1. srpnja 2013. i pristupanja Europskoj uniji postoji obaveza uvođenja trošarina na plin i električnu energiju.

No, pritom su, napomenuo je Marić, iskorištene sve mogućnosti da ta davanja budu što manja, tako da građani naposljetku "de facto" te trošarine ne plaćaju, već tek dio poslovnog sektora.

Tako je kompletnim sustavom trošarina na plin i struju država prošle godine sveukupno uprihodovala 70 milijuna kuna, izvijestio je Marić.

Podsjetio je i da je 2014. ukinuta regulacija maloprodajnih cijena naftnih derivata, a da se od tada praktički jedina izmjena trošarina na benzin i dizel dogodila 2015. godine, kada je porasla za 20 lipa po litri, dodavši da dio od tih trošarina odlazi na izgradnju i održavanje cesta i autocesta.

Porezno rasterećenje do sada veće od 10 milijardi kuna; bit će i novih krugova

Marić je istaknuo da je ovo prva porezna konferencija Deloittea i zagrebačkog Ekonomskog fakulteta da se u godinu nije ušlo s nekim značajnijim poreznim izmjenama.

Jedni od glavnih razloga zašto se "blago povukla kočnica" i napravila pauza u krugovima porezne reforme odnose se na globalne i aktualne momente, rekao je. Tu je tako i pandemija, određeni dogovori po pitanju globalnog oporezivanja, u smislu i oporezivanja korporativne dobiti, kao i već spomenuti i vrlo aktualni inflatorni pritisci, s kojima ćemo se suočavati i u mjesecima koji dolaze.

Pauza je također i dobra prilika da se sagleda sve ono dobro što je napravljeno, da se unaprijedi nešto što eventualno nije bilo dobro, pri čemu je cilj da idući krug reforme predstavlja daljnji iskorak porezne politike u korist poduzetnika i poreznih obveznika, pa tako i u smislu nastavka poreznog rasterećenja, kako izravnog tako i neizravnog, poručio je Marić.

Istaknuo je da je u dosadašnjih pet krugova porezne reforme, gledano statički, porezno rasterećenje bilo veće od 10 milijardi kuna. "No, svi dobro znamo da je dinamička komponenta kroz sve ove godine i onaj kumulativni efekt tih poreznih izmjena kudikamo veći od tih 10 milijardi", rekao je Marić, dodavši da primjerice u tom iznosu nije pobrojano širenje neoporezivih primitaka za radnike.

Također, napravljeni su iskoraci u smjeru jednostavnije i jeftinije porezne administracije, a izravan učinak porezne reforme je i vidljivo smanjenje broja žalbenih postupaka, apostrofirao je između ostalog ministar financija.

(HINA, 28. 1. 2022.)