Čak 42 posto ispitanih građana navelo je da su rast cijena i troškovi života bili glavni poticaj za njihov izlazak na izbore. Samo jedan postotni bod manje, 41 posto anketiranih navelo je stanje u gospodarstvu kao glavni poticaj za glasanje.

Kod hrvatskih građana to je još izraženije: 56 posto anketiranih navelo je kao glavni poticaj rast cijena i troškove života, a 55 posto stanje u gospodarstvu.

S druge strane, za Nijemce glavni razlog izlaska na izbore bilo je pitanje migracije i azila, za Šveđane, Dance, Nizozemce i Maltežana na prvom je mjesto pitanje okoliša i klimatskih promjena, u Litvi i Latviji najvažniji razlog je pitanje obrane, a u Finskoj, Estoniji i Luksemburgu međunarodna situacija.

Na trećem mjestu, 37 posto, kod hrvatskih građana bili su socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi.

Na pitanje da navedu glavne razloge zbog kojih ljudi misle da naša zemlja ima koristi od članstva u EU-u, na prvom mjestu za hrvatske građane su nove mogućnosti za rad koje donosi članstvo u EU-u (51 posto ispitanika). Na razini EU-a taj je razlog navelo 24 posto anketiranih.

Na drugom mjestu za hrvatske građane (33 posto) jest to što EU poboljšava životni standard, na trećem mjestu (31 posto) je to što EU pridonosi gospodarskom rastu zemlje.

Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65 posto) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije (48 posto ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16 posto negativnu percepciju).

U Portugalu pozitivnu percepciju o EU-u ima čak 70 posto ispitanika, a Francuska je jedina zemlja članica u kojoj preteže negativan imidž, čak 29 posto Francuza ima negativnu percepciju o EU-u.

Skoro polovica hrvatskih građana (49 posto ispitanika) ima pozitivnu predodžbu o  Europskom parlamentu, a 37 posto je odgovorilo da su neutralni po tom pitanju.

Sedam od deset ispitanika (70 posto) ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. 

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56 posto građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10 posto negativnu. Najizraženiji pozitivni stav (62  posto) ima dobna skupina od 25 do 39 godina.

I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka. Njih 85 posto smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51 posto), poboljšanja standarda života (33 posto), gospodarskog rasta te mira i sigurnosti (po 31 posto).

Na zadnjim europskim izborima u lipnju zabilježen je najveći odaziv u zadnjih 30 godina, na izbor je izišlo 50,74 posto birača. Hrvatska nije slijedila taj trend i ona je na samom začelju, na izbore je izišlo samo 21,35 posto birača.

Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30 posto), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19 posto).

(HINA, 3. 10. 2024.)

Fotografija: Pixabay