Bit će to njihov drugi sastanak nakon što su prošli mjesec otpočeli „neformalni dijalog“ u iščekivanju novosti o budućem sedmogodišnjem razdoblju.
Hrvatsku stranu trebao bi predvoditi Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. Europsku komisiju trebao bi zastupati Aurelio Cecilio, direktor odjela zaduženog za Hrvatsku, Sloveniju i Bugarsku u kojem radi petnaest osoba, od kojih je pet zaduženo za financiranje projekata u Hrvatskoj.
Hrvatska vlada ovisi o novcu iz fondova EU-a na koje otpada oko 80 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a koje odobrava taj novac, u veljači je objavila izvješće sa smjernicama za ulaganja kohezijske politike.
Hrvatskoj je predložila ulaganja u područja poput istraživanja i razvoja, zaštite okoliša te digitalnog i prometnog povezivanja u što je uključeno povezivanje hrvatskih otoka s kopnom kako bi se popravio život lokalnog stanovništva i zaustavilo iseljavanje.
Hrvatska tek treba odrediti svoje prioritete. Proteklih godina je najveći dio novca iz EU uložila u promet i poljoprivredu, a najskuplji projekt bio joj je izgradnja Pelješkog mosta koji staje 526 milijuna eura. Dosadašnji razgovori između Europske komisije i hrvatskih vlasti nagovješćuju kako neće više biti tako velikih i vidljivih pojedinačnih projekata, nego bi novac trebao biti raspršen na puno manjih.
Bruxelles kohezijskom politikom već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a, upumpavajući novac iz svojih fondova u područja za koja vjeruje da će povećati životni standard. Tome se posebno vesele nove članice poput Hrvatske, Mađarske, Poljske i Rumunjske ali i neke stare s juga poput Portugala ovisne o tom novcu. One više sredstava primaju iz zajedničkog EU proračuna nego što u njega uplaćuju.
To je djelomično bio razlog Ujedinjenog kraljevstva da napusti EU jer je London više novca uplaćivao u zajednički proračun nego je iz njega povlačio. Zbog Brexita, ali i zbog drugih prioriteta EU-a poput povećanja izdataka za migracije, čuvanje granica, obranu i istraživanje, Europska komisija je lani predložila kresanje novca iz fondova za oko 10 posto na razini EU-a.
Hrvatskoj bi tako u idućem sedmogodišnjem razdoblju, od 2021. do 2027., na raspolaganju trebalo biti 6 posto manje novca nego u aktualnom razdoblju. U prethodnih sedam godina Hrvatska je imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskog proračuna.
No to nije i jedina loša vijest za zemlje poput Hrvatske. Europska komisija je nastavila ovaj tjedan inzistirati na većem sudjelovanju lokalnih vlasti u zajedničkim projektima. EU u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. daje maksimalno 85 posto novca za pojedini projekt a preostalih 15 posto je na lokalnim vlastima.
Europska komisija sada traži da se udio iz proračuna EU smanji na 70 posto, a onaj lokalnih vlasti poraste na 30 posto. To podržavaju uglavnom sjeverne zemlje koje više uplaćuju u zajednički proračun nego što iz njega dobivaju dok se protive jugoistočne zemlje koje više povlače. Protivi se i Europski odbor regija, savjetodavno tijelo EU-a koje predstavlja europska regionalna i lokalna tijela.
No Europska komisija je u utorak tijekom konferencije Europski tjedan regija i gradova, najvećeg godišnjeg događaja vezanog za kohezijsku politiku, ustrajala u stavu da se poveća udio lokalnih vlasti u projektima. Tvrdi da je dosadašnji udio lokalnih vlasti bio premali, usuglašen u vrijeme gospodarske krize diljem Europe, a da je zahvaljujući oporavku i rastu BDP-a došao trenutak za promjenu.
Konačna odluka mogla bi biti donesena iduće godine kada će u prvih šest mjeseci Hrvatska predsjedati EU-om, a onda u idućih šest mjeseci Njemačka.
Europska komisija je zauzvrat najavila pojednostavljenje prijava za financiranje iz EU fondova. Tražit će manje informacija i izvještaja, biti fleksibilnija u nadgledanju provođenja, pa bi u nekim slučajevima lokalne vlasti mogle uštedjeti po šest mjeseci tijekom sudjelovanja.

(HINA, 8. 10. 2019.)