"Ono što možete napraviti s gotovinom, moći ćete napraviti i s digitalnim eurom", istaknuo je Vujčić na konferenciji "Digitalni euro i centralnobankarski digitalni novac", koju je organizirala Hrvatska narodna banka (HNB).

Vujčić je izvijestio da je HNB jedna od oko sto središnjih banaka na svijetu koja razvija mogućnost centralnobankarske digitalne valute. "Ideja zbog koje se to čini je da imamo digitalni oblik centralnobankarskog ili javnoga novca", rekao je.

Građani trebaju znati, poručio je guverner, da jedini oblik centralnobankarskog novca koji direktno imaju u džepu je gotovina, dok ostali oblici elektronskih digitalnih plaćanja u biti predstavljaju privatni novac koji većinom kreiraju komercijalne banke.

"Na primjer, kada vam banka da kredit i pojavi vam se novac na računu, to je u biti privatni digitalni novac. Središnje banke su odlučile da ljudima omoguće da imaju i direktno javni centralnobankarski novac u digitalnom formatu. I to je CBDC - centralnobankarski digitalni novac", pojasnio je Vujčić.

Digitalni euro će moći biti u formi aplikacije na mobitelu, sučelja na računalu ili tabletu, ili pak kartice u novčaniku, a po Vujčićevim riječima, uvođenje centralnobankarskog digitalnog novca za građane nosi nekoliko prednosti, pa tako i siguran, garantiran i besplatan način plaćanja s digitalnim eurom svuda u Europi. 

"Svatko tko prihvaća bilo koji oblik digitalnog plaćanja, morat će prihvaćati i digitalni euro", napomenuo je guverner.

Korištenje digitalnog eura, rekao je Vujčić, nosi čak višu razinu privatnosti nego korištenje ostalih oblika plaćanja. "Eurosustav neće imati mogućnost raspoznavanja tko plaća kome, podaci će biti anonimizirani. I, naravno, u potpunosti će se poštivati GDPR i ostala europska regulativa", istaknuo je.

Mogućnost korištenja digitalnog eura i u "offline modu"

Napomenuo je da će se digitalni euro moći koristiti i u "offline modu", što znači i da će primjerice netko moći nekom posuditi novac prislonivši svoj mobitel na njegov. "Tako da informacije neće ići preko interneta, što znači da nitko neće znati tko je s kime obavio bilo kakvu transakciju", rekao je.

Trenutno se provodi druga faza razvoja projekta koja bi trebala trajati do pred kraj 2025. godine, kada bi upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) trebalo donijeti odluku o tome hoće li se ići dalje s prvim primjenama u ograničenom području.

Kada dođe do potencijalnog izdanja digitalnog eura, pojasnio je Vujčić, građani će sa svojeg računa u banci moći napuniti svoj elektronski novčanik s digitalnim eurom, pri čemu će postojati ograničenje iznosa koji se može imati u tom novčaniku, a prema trenutnom prijedlogu to će biti do tri tisuće eura. No, bit će omogućeno da u svakom trenutku novac ulazi na račun i izlazi s njega, ali stanje neće moći biti veće od tri tisuće eura, dodao je Vujčić.

Upitan o pojedinim strahovanjima da je cilj uvođenja digitalnog eura praćenje građana i njihove potrošnje, Vujčić je rekao da to nije ni ideja ni perspektiva.

Guverner je apostrofirao i drugi važan aspekt projekta koji se odnosi na "stratešku autonomiju", pri čemu bi platni sustav u Europi trebao postati neovisniji od bilo kojih trećih nuditelja usluga platnoga prometa koji su izvan Europe. Prema Vujčićevim riječima, to jača otpornost "našeg platnog sustava", pa i u pogledu sigurnosti od kibernetičkih napada.

O brojnim aspektima digitalnog eura i centralnobankarskog digitalnog novca bilo je riječi i na dvije panel rasprave, a uvodničarka u prvi panel je bila direktorica programa za digitalni euro u ESB-u Evelien Witlox, koja je istaknula da projekt digitalnog eura predstavlja dodatni izbor načina plaćanja za građane europodručja te nadopunu za gotovinu.

(HINA, 20.3.2024.)

Fotografija: Pixabay