Porezno rasterećenje rada kojeg HUP predlaže uključuje povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5.000 kuna, uz povećanje godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka te smanjivanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, uz zadržavanje više stope poreza na dohodak od 30 posto, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje, s 30.000 na 50.000 kuna. Predlažu i rasterećenje sustava doprinosa, koji značajno povećavaju ukupan trošak rada.

Na prijedlogu reforme radna skupina HUP-a radila je više mjeseci, a prema riječima glavne ekonomistice udruge Ive Tomić na konferenciji pod nazivom "Možemo li sadašnjom politikom zadržati ljude u zemlji i pokrenuti demografske trendove?", potrebni su dugi reformski zahvati, a ne tek sitne izmjene koje radi Vlada RH.

"Mi želimo povećati plaće svim zaposlenicima. Nama je vrlo bitno u ovom kontekstu zadržati visokokvalificirani rad, tako da bi njihove plaće u našim prijedlozima rasle nešto više, jer oni trenutno plaćaju veći porez. No, ono što je vrlo važno naglasiti, kada pogledate strukturu naših plaća i porezni sustav, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje su itekako bitan sastojak odnosno čine gotovo trećinu ukupnog troška rada i to nije zanemarivo", kazala je Tomić. 

Prijedlozi HUP-a ne idu k tome da se smanje mirovine niti da se smanji zdravstvena usluga građanima, poručila je Tomić, nego da se sustav racionalizira.

Helena Budiša, predsjednica Izvršnog odbora HUP- Podružnice Dalmacija, poduzetnica  i ovlaštena revizorica tvrtke UHY HB EKONOM d.o.o. istaknula je porazne rezultate posljednjeg popisa stanovništva, prema kojem je Hrvatska u posljednjih deset godina izgubila čak 10 posto svog stanovništva.

„Grad Split ima 15.000 stanovnika manje u odnosu na prošli popis, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 30.000 stanovnika manje. Zbog tih trendova hrvatsko gospodarstvo suočava se s ozbiljnim problemom manjka radne snage. Manjak radno aktivnog stanovništva znači i manje onih koji uplaćuju u zdravstveni i mirovinski sustav, koji postaju apsolutno neodrživi“, kazala je Budiša.

Smatra da je vrijeme da se zapitamo zašto hrvatski radnici odlaze iz države i svoj život odlučuju nastaviti u inozemstvu, radeći za strane poslodavce. Kazala je da hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno, a jedan od osnovnih uzroka tome je visoko opterećenje rada, a poslodavci nisu u mogućnosti isplaćivati visoke neto plaće svojim radnicima, osobito onim visokokvalificiranim, jer u prosjeku, za više razine plaća, čak 42 posto bruto plaće moraju dati državi.

"Želimo potaknuti i reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, a zatim i školstva. Kroz školstvo se treba znati više o poduzetništvu kako bi ljudi dobili volju da budu poduzetnici. Zapravo, od početka moramo odgajati mlade ljude da se upuste u poduzetništvo", rekla je Helena Budiša, predsjednica Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca Podružnice Dalmacija. 

Problem je, smatra, što strane tvrtke ne dolaze u Hrvatsku i ovdje ne zapošljavaju te mlade ljude.

"Imamo navalu na naše zaposlenike od stranih tvrtki, ali oni traže da se zaposle po nekom drugom principu, ne da otvore ovdje svoju podružnicu. Mi želimo postići da ti strani poslodavci dođu i otvore svoju tvrtku u Hrvatskoj i zaposle naše ljude koji će u Hrvatskoj plaćati i mirovinsko i zdravstveno da bi cjelokupni sustav bio samoodrživ", objasnila je Budiša.

Mjere koje HUP predlaže nužno je provesti u kratkom roku i isplanirati već u proračunu za 2023., a paralelno s time, nužno je postaviti temelj za reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava koja mora završiti najkasnije 2026. godine, istaknuto je.

(HINA, 14. 6. 2022.)