U svom obraćanju premijer Andrej Plenković naglasio je kako Hrvatska posljednjih godina ostvaruje dobre gospodarske rezultate, a što je, kazao je i rezultat rada poduzetnika i radnika. Istaknuo je da je u vremenima krize gospodarstvu i građanima Vlada osigurala gotovo osam milijardi eura, a da su istovremeno provedene brojne reforme. Ponovio je da je sada zaposleno 1,72 milijuna ljudi, kao i da je Vlada tijekom covid krize osigurala plaću svakom drugom radniku. 

Premijer ističe da je Vlada u proteklih osam godina provela više od 400 mjera rasterećenja hrvatskog gospodarstva. Uz ostalo, moderniziran je zakonski okvir za rasterećenje tržišta rada, a obrazovni sustav razvija se na način da je prilagođen potrebama gospodarstva. Smatra da će hrvatski rast BDP-a ove godine iznositi 3,6 posto, što je puno više nego u nekim drugim ekonomijama EU. Inflacija bi ove godine trebala iznositi između 2,9 i tri posto, dok će se javni dug smanjiti na 57,4 posto BDP-a. 

Apsolutni BDP je, naveo je, 2016. godine iznosio 47 milijardi eura, dok će ove godine biti 86,4 milijarde eura. Nadalje, krajem sljedeće godine  vrijednost BDP-a u apsolutnom izrazu trebao bi, prema projekcijama Vlade, iznositi 92,4 milijarde eura, što je gotovo stopostotni rast BDP-a u devet godina. BDP per capita 2016. bio je 11.100 eura, a ove će godine biti 22.400 eura, istaknuo je.

Plenković se u govoru posebno osvrnuo na one koji neopravdano dižu cijene, ustvrdivši da time čine štetu i društvu i hrvatskom gospodarstvu.  

Vezano uz dinamiziranje tržišta kapitala, rekao je da je građanima omogućeno ulaganje u državne vrijednosnice. Do sada je na taj način mobilizirano šest milijardi eura štednje hrvatskih građana što je, po njemu, signal povjerenja građana prema državi. Građani su, inače, posredstvom tih ulaganja do sada dobili više od 200 milijuna eura na ime kamata.

"Prosječna neto plaća u zadnjih sedam, osam godina podignuta je 77 posto", naglasio je premijer, dodavši da je stopa nezaposlenosti na povijesno najnižim razinama. Istaknuo je i da je u zadnjim osam godina u Hrvatskoj bilo 22 milijardi eura ulaganja. 

Ministar financija Marko Primorac također smatra da su trendovi u hrvatskom gospodarstvu pozitivni. Naglasio je da će tržište rada i dalje biti stabilno, odnosno da se i dalje očekuje povećanje zaposlenosti. U sljedećoj godini očekuje gospodarski rast od 3,2 posto, udjel javnog duga u BDP-u na 60 posto te proračunski manjak opće države od oko dva posto.

Kroz niz poreznih izmjena, naveo je, građani i poduzetnici rasterećeni su na razini od oko dvije milijarde eura na godišnjoj razini.

Predstavljena Bijela knjiga

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predstavio je tzv. Bijelu knjigu u kojoj poslodavci Vladi preporučuju poteze koji bi dodatno popravili "krvnu sliku", hrvatskog gospodarstva. Uz ostalo, u Knjizi se navodi da su Hrvatskoj nužno potrebni kvalitetni zaposlenici, ali i da ovdašnji sustav obrazovanja nije učinkovit. Nadalje, Hrvatskoj je potrebno i ciljano privlačenje investicija u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost.

U HUP-u smatraju i da Zakon o poticanju ulaganja mora biti konkurentan u odnosu na praksu zemalja u okruženju. Nadaju se i konkurentnom poreznom sustavu, odnosno smanjenju poreznog klina od 42,4 posto (u 2025.) na razinu top pet najkonkurentnijih članica EU. Poduzetnici traže i konkurentne cijene energenata budući da je Hrvatska, ističe Stojić, jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj kućanstva plaćaju nižu cijenu električne energije od gospodarstva. 

Zalažu se i za snažnije i kvalitetnije pravosuđe, ali i snažnije tržište kapitala.

Direktorica HUP-a Irena Weber smatra da je poduzetništvo temelj svakog uspješnog društva. Iako je istaknula da hrvatsko gospodarstvo raste po najvišim stopama u EU, dodala je da bi  taj rast mogao biti još snažniji da se uklone prepreke koje ga usporavaju, odnosno da bi uz jači gospodarski zamah Hrvatska mogla biti država blagostanja. 

Godinu pred nama vidi i kao moguću pozitivnu prekretnicu u gospodarstvu Hrvatske, no ističe da, uz ostalo, prije svega treba uspostaviti efikasniju i jednostavniju administraciju, snažnije poticanje inovacija, te da se mora raditi na povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Isto tako, kazala je, i porezni sustav mora biti stimulativniji.

(HINA, 25.11.2024.)

Fotografija: Pixabay