"Potrebna nam je nova Energetska strategija Republike Hrvatske do 2030., važno je usmjeriti se na razvoj hrvatskog ruralnog prostora i na potražnju lokalne zajednice za energentima proizvedenim u Hrvatskoj. Potencijali šumske biomase su veliki. Biomasa bi mogla biti poluga razvoja lokalne zajednice, što, na žalost, još uvijek nije. Danas je udio biogoriva u prometu u Republici Hrvatskoj 0 posto, a cilj do 2020. je 10 posto. Tvornica biodizela Vukovar je zatvorena, a proizvodnja druge generacije biogoriva je tek u povojima", rekao je Radoš (GLAS/ALDE) koji je bio organizator okruglog stola, priopćio je ured zastupnika.

Sudionici okruglog stola bili su Željko Tomašević iz Hrvatskih šuma, Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera i tajnik Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore, Miljenko Županić s Hrvatskog šumarskog instituta, Biljana Kulišić s Energetskog instituta Hrvoje Požar, Josip Dundović iz Hrvatske udruge za biomasu Hrvatskog šumarskog društva, Goran Videc iz Ministarstva poljoprivrede, Željko Zečić sa Šumarskog fakulteta i Slavica Rukavina iz Ine.

Oni su u svojim izlaganjima upoznali prisutne s postojećim oblicima korištenja šumske biomase u Republici Hrvatskoj i mogućnostima korištenja šumske biomase za proizvodnju biogoriva, a uvodnim riječima skupu su se obratili Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije i Dražen Mufić, gradonačelnik Vrbovskog, stoji u priopćenju . 

Radoš je prisutnima izložio okvir europskog energetskog zakonodavstva kao i "Paket čiste energije za sve Europljane“, izrazito važan energetski paket mjera za čiju realizaciju EU planira do 2021. godine izdvajati 177 milijardi eura godišnje.

Na okruglom stolu su održane dvije panel diskusije na kojima se ukazalo na potrebu donošenja nove Energetske strategije Republike Hrvatske do 2030. godine kao i jasnih ciljeva za bolje iskorištavanje bio baziranog sektora. Razgovaralo se i o potrebi smanjenja proizvodnje energije iz fosilnih goriva kao i o potrebi drastičnog povećanja udjela biogoriva u prometu u Republici Hrvatskoj.

Na okruglom stolu je predstavljena i Gradačka deklaracija, potpisana u Grazu prošle godine. Istu je potpisalo šest naconalnih udruga za biomasu: iz Austrije, Njemačke, Italije, Hrvatske i Srbije. Deklaracija je potpisana i objavljena kao smjernica za razvoj energije iz biomase u Europi do 2030. godine. Sudionici su također razgovarali o izazovima koje donosi kaskadni princip korištenja drva.

Ukazano je na činjenicu kako će biti potrebno uzgajati biomasu želimo li ostvariti ciljeve iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i upozoreno da će cijene energenata u budućnosti rasti, stoga je važno očuvati vlastite energetske potencijale te osigurati njihovo iskorištavanje u skladu s ciljevima kružne ekonomije.

To je bio drugi od tri okrugla stola iz ciklusa pod nazivom "Biogoriva u Hrvatskoj – zaboravljena budućnost?", a  sljedeći će se održati u Sisku na temu biorafinerija, stoji u priopćenju.


(HINA, 27. 04. 2018.)