"Hrvatska se zauzima za izjednačavanje ili barem približavanje iznosa potpora tako da budu koliko je moguće podjednake u svim državama članicama. Danas imamo velika odstupanja od države do države što ne pridonosi konkuretnosti europske poljoprivrede. Nije isto ako poljoprivrednik u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji ima 20, 30 ili više posto manju potporu u odnosu na poljoprivrednike iz drugih zemalja", rekao je Tolušić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Vijeća za poljoprivredu.

Tolušić je kazao da je poljoprivreda za Hrvatsku od strateške važnosti i stoga želi da izravne potpore iz EU-a dobiju oni koji se istinski bave poljoprivredom i od toga žive, a ne oni kojima je to jedna od dopunskih djelatnosti.

Zajednička poljoprivredna politika EU-a temelji se na dva stupa: prvi stup su izravna plaćanja poljoprivrednicima kako bi imali stabilan dohodak, a drugi stup je ruralni razvoj, koji za cilj ima zadržavanje ljudi u ruralnim područjima.

"Za Hrvatsku je ruralni razvoj puno bitniji od sustava izravnih potpora. Naši poljoprivredni potencijali su neiskorišteni. Trebamo koristiti sredstva koja možemo dobiti iz programa za ruralni razvoj za nove farme, nove trajne nasade, mehanizaciju, navodnjavanje i sve što nam treba da nam poljoprivreda bude na istoj razini kao u Austriji, Njemačkoj ili Nizozemskoj. Stoga bih želio da omotnica za ruralni razvoj ostane barem u onom iznosu u kojem je bila ove zadnje tri godine", rekao je Tolušić.

Točni iznosi kojima će EU sufinancirati zajedničku poljoprivrednu politiku bit će poznati kada se usuglasi višegodišnji europski proračun za razdoblja nakon 2020. godine.  Komisija želi da se dogovor o višegodišnjem proračunu postigne prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019.


(HINA, 19. 02. 2018.)