Države članice EU-a podijeljene su na temelju uspješnosti u četiri skupine: predvodnici u inovacijama, veliki inovatori, umjereni inovatori i skromni inovatori. Švedska je 2019. predvodnica EU-a u inovacijama, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska. Ujedinjena Kraljevina i Luksemburg izgubili su status predvodnika u inovacijama i sada su u skupini velikih inovatora, a Estonija se prvi put pridružila toj skupini. 
Hrvatska je u najvećoj skupini umjerenih inovatora i nalazi se ispred Bugarske i Rumunjske koje su u skupini skromnih inovatora. 
Uspješnost EU-a u području inovacija povećala se od 2011. u prosjeku za 8,8 posto. Od 2011. uspješnost u području inovacija povećala se u 25 država članica EU-a, a smanjila se u tri zemlje članice. 
U sedam zemalja članica rezultati su poboljšani za 15 ili više postognih bodova, u pet povećanje iznosi između 10 i 15 posto, u četiri između pet i deset posto, a devet zemalja, među kojima je i Hrvatska, između nula i pet posto. U Hrvatskoj su rezultati bolji za 3,5 posto. 
Ukupni inovacijski indeks računa se na temelju rezultata u nekoliko područja inovacija - ljudski resursi, poticajno okruženje za inovacije, privlačni istraživački sustavi, financije i potpora, ulaganja poduzeća, inovatori iz malih i srednjih poduzeća, intelektualna imovina, učinci na zapošljavanje i učinci na prodaju. 
Glede rezultata regija u inovacijama, Jadranska Hrvatska spada u skromne inovatore, a Kontinentalna Hrvatska u umjerene. 
Otprilike dvije trećine europskog gospodarskog rasta zadnjih desetljeća potaknuto je inovacijama. Svaki euro koji se ulaže u Europski program za istraživanje i inovacije Horizon Europe potencijalno može ostvariti povrat od 11 eura BDP-a tijekom 25 godina. Očekuje se da će se ulaganjima u istraživanja i inovacije u razdoblju od 2021. do 2027. otvoriti do 100 000 novih radnih mjesta u području aktivnosti istraživanja i inovacija, navodi Komisija.


(HINA, 17. 6. 2019.)