Novosti
×
09.03.2018.
Hrvatska trenutačno stoji jako dobro i bilježi pozitivan gospodarski trend
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima s povjerenikom Europske komisije za proračun i ljudske resurse Güntherom H. Oettingerom.
Potpredsjednik Europske komisije Oettinger posjetio je Hrvatsku u sklopu svoje turneje po svim članicama Europske unije kako bi se upoznao s njihovim stajalištima o financiranju Europske unije i Višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje nakon 2020. godine.
Uz predsjednika Vlade na sastanku su sudjelovali potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar financija Zdravko Marić i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Predsjednik Vlade Plenković s povjerenikom Oettingerom razgovarao je o političkim prioritetima Višegodišnjeg financijskog okvira te o prioritetima Republike Hrvatske. Naime, sredinom veljače Europska komisija je predstavila smjernice za raspravu o višegodišnjem europskom proračunu. Za Hrvatsku su osobito važna, naglasio je Plenković, odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku, poljoprivredu, za ravnomjeran regionalni razvoj svih dijelova ne samo Europske unije, nego i hrvatskih regija, za migracijsku politiku, obrazovanje, pitanja sigurnosti, istraživanje, razvoj, obranu, digitalnu ekonomiju i digitalno društvo.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da su od toga, u idućih sedam godina najvažnije kohezijska i zajednička poljoprivredna politika te je, uz ostale nabrojene prioritete, naveo potrebe gospodarstva i investicijskih aktivnosti s naglaskom na njihovu održivost, gospodarski rast te brigu za mlade.
Na konferenciji za novinare nakon sastanka, ministar financija Marić ponovio je prioritete koje je Hrvatska, kao najmlađa od zemalja članica i zemlja s velikim očekivanjima od nove financijske perspektive, istaknula u tom novom proračunskom okviru. Kazao je da je za Hrvatsku demografija na samom vrhu popisa prioriteta te da su povjereniku predstavljeni ne samo svi naši napori, nego i vjerovanje da će i u sljedećoj financijskoj perspektivi demografska pitanja biti od ključnog interesa.
„Zadovoljni smo samom strukturom Europskih fondova, a slažemo se i oko toga da će Europska komisija poduprijeti prijedloge za dodatnom fleksibilizacijom i pojednostavljenjem procedura kako bi Hrvatska bila još uspješnija u apsorpciji europskih sredstava“, naveo je ministar financija Marić i dodao da se razgovaralo i o iznimno važnom pitanju za Hrvatsku, a to je ravnomjerni regionalni razvitak.
„Naravno, iz perspektive slabije razvijenih gospodarskih regija, bilo da govorimo o našem projektu Slavonije, Baranje i Srijema, bilo da govorimo o Srednjoj Hrvatskoj, Lici, Gorskom Kotaru, Sjevernoj Hrvatskoj, dalmatinskom zaleđu ili nekom drugom području, svemu onome važnom da se doprinese ravnomjernom razvoju, jer se kaže da je zemlja jaka, koliko i njezina najslabija gospodarska regija“, naglasio je ministar Zdravko Marić.
Današnji razgovor s europskim povjerenikom Oettingerom, ministar je ocijenio izuzetno dobrim i konstruktivnim te je najavio da će navedene prioritete braniti i u Sofiji gdje će se okupiti svi ministri financija zemalja Europske unije i razgovarati o ovoj temi.
Povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günther Oettinger podsjetio je da se u Bruxellesu raspravlja o Višegodišnjem financijskom okviru za 27 država članica u sljedećih deset godina.
Naveo je da je to razlog njegova posjeta Hrvatskoj kako bi se u razgovorima s Vladom, predsjednicom i Hrvatskim saborom upoznao s očekivanjima, ali i iskustvima najmlađe države članice s obzirom na sredstva iz europskog proračuna koja su joj na raspolaganju u sljedećem desetljeću.
Što se tiče gospodarskog razvoja, povjerenik Europske komisije Oettinger rekao je da Hrvatska trenutačno stoji jako dobro i bilježi pozitivan gospodarski trend.
Govoreći o razvoju u 2018., 2019. i 2020., povjerenik je ocijenio da su perspektive za Hrvatsku trenutno jako dobre. Dodao je da bi europski programi u tom smislu mogli poduprijeti gospodarski rast i razvoj u Hrvatskoj te je zbog toga potrebno uskladiti nacionalne programe i strategije s europskima.
Izvijestio je da u okviru europskog proračuna postoje dva programa koja su od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku, pojasnivši da je riječ o Kohezijskom fondu te sredstvima koja su namijenjenima programima za financiranje poljoprivrede.
"A te programe želimo očuvati u budućnosti, modernizirati ih i pojednostaviti pravila za dobivanje sredstava iz ovih fondova", kazao je.
Dodao je kako u slučaju Hrvatske, koja je s obzirom na broj stanovnika jedna od manjih članica Europske unije, EU mora uzeti u obzir i regionalnu perspektivu.
Naglasio je kako pored programa koji postoje dugi niz godina, danas Europska unija ima i nove zadaće, kao što je migracijska politika, politika zaštite granica i obrambena politika, u koje u budućnosti mora što više ulagati.
Nastavno na razgovore koje je predsjednik Vlade Andrej Plenković vodio s kolegijem povjerenika i predsjednikom Europske komisije Junckerom prije nekoliko tjedana u Bruxellesu, danas je bilo riječi i o hrvatskim ambicijama za ulazak u Schengenski prostor, kazao je povjerenik Oettinger.
Naglasio je da Schengenski prostor predstavlja značajno pojednostavljenje kretanja roba, ljudi i usluga, što znači i pojednostavljenje za investitore.
Što se tiče druge ambicije Hrvatske, odnosno ulaska u eurozonu, razgovarali su o sredstvima koja su predviđena u proračunu Europske unije za sve kandidate koji žele pristupiti eurozoni, kao i sredstvima koja su predviđena za razne reforme koje je u tom smislu potrebno poduzeti.
Također, jedna od tema sastanka bilo je i predsjedanje Hrvatske Europskom unijom, u prvoj polovici 2020. godine, za što pripreme već traju, a Europska komisija pomoći će Hrvatskoj da se što bolje pripremi za tu važnu zadaću, poručio je povjerenik Oettinger.
(VLADA RH, 08. 03. 2018.)
Uz predsjednika Vlade na sastanku su sudjelovali potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar financija Zdravko Marić i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Predsjednik Vlade Plenković s povjerenikom Oettingerom razgovarao je o političkim prioritetima Višegodišnjeg financijskog okvira te o prioritetima Republike Hrvatske. Naime, sredinom veljače Europska komisija je predstavila smjernice za raspravu o višegodišnjem europskom proračunu. Za Hrvatsku su osobito važna, naglasio je Plenković, odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku, poljoprivredu, za ravnomjeran regionalni razvoj svih dijelova ne samo Europske unije, nego i hrvatskih regija, za migracijsku politiku, obrazovanje, pitanja sigurnosti, istraživanje, razvoj, obranu, digitalnu ekonomiju i digitalno društvo.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da su od toga, u idućih sedam godina najvažnije kohezijska i zajednička poljoprivredna politika te je, uz ostale nabrojene prioritete, naveo potrebe gospodarstva i investicijskih aktivnosti s naglaskom na njihovu održivost, gospodarski rast te brigu za mlade.
Na konferenciji za novinare nakon sastanka, ministar financija Marić ponovio je prioritete koje je Hrvatska, kao najmlađa od zemalja članica i zemlja s velikim očekivanjima od nove financijske perspektive, istaknula u tom novom proračunskom okviru. Kazao je da je za Hrvatsku demografija na samom vrhu popisa prioriteta te da su povjereniku predstavljeni ne samo svi naši napori, nego i vjerovanje da će i u sljedećoj financijskoj perspektivi demografska pitanja biti od ključnog interesa.
„Zadovoljni smo samom strukturom Europskih fondova, a slažemo se i oko toga da će Europska komisija poduprijeti prijedloge za dodatnom fleksibilizacijom i pojednostavljenjem procedura kako bi Hrvatska bila još uspješnija u apsorpciji europskih sredstava“, naveo je ministar financija Marić i dodao da se razgovaralo i o iznimno važnom pitanju za Hrvatsku, a to je ravnomjerni regionalni razvitak.
„Naravno, iz perspektive slabije razvijenih gospodarskih regija, bilo da govorimo o našem projektu Slavonije, Baranje i Srijema, bilo da govorimo o Srednjoj Hrvatskoj, Lici, Gorskom Kotaru, Sjevernoj Hrvatskoj, dalmatinskom zaleđu ili nekom drugom području, svemu onome važnom da se doprinese ravnomjernom razvoju, jer se kaže da je zemlja jaka, koliko i njezina najslabija gospodarska regija“, naglasio je ministar Zdravko Marić.
Današnji razgovor s europskim povjerenikom Oettingerom, ministar je ocijenio izuzetno dobrim i konstruktivnim te je najavio da će navedene prioritete braniti i u Sofiji gdje će se okupiti svi ministri financija zemalja Europske unije i razgovarati o ovoj temi.
Povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse Günther Oettinger podsjetio je da se u Bruxellesu raspravlja o Višegodišnjem financijskom okviru za 27 država članica u sljedećih deset godina.
Naveo je da je to razlog njegova posjeta Hrvatskoj kako bi se u razgovorima s Vladom, predsjednicom i Hrvatskim saborom upoznao s očekivanjima, ali i iskustvima najmlađe države članice s obzirom na sredstva iz europskog proračuna koja su joj na raspolaganju u sljedećem desetljeću.
Što se tiče gospodarskog razvoja, povjerenik Europske komisije Oettinger rekao je da Hrvatska trenutačno stoji jako dobro i bilježi pozitivan gospodarski trend.
Govoreći o razvoju u 2018., 2019. i 2020., povjerenik je ocijenio da su perspektive za Hrvatsku trenutno jako dobre. Dodao je da bi europski programi u tom smislu mogli poduprijeti gospodarski rast i razvoj u Hrvatskoj te je zbog toga potrebno uskladiti nacionalne programe i strategije s europskima.
Izvijestio je da u okviru europskog proračuna postoje dva programa koja su od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku, pojasnivši da je riječ o Kohezijskom fondu te sredstvima koja su namijenjenima programima za financiranje poljoprivrede.
"A te programe želimo očuvati u budućnosti, modernizirati ih i pojednostaviti pravila za dobivanje sredstava iz ovih fondova", kazao je.
Dodao je kako u slučaju Hrvatske, koja je s obzirom na broj stanovnika jedna od manjih članica Europske unije, EU mora uzeti u obzir i regionalnu perspektivu.
Naglasio je kako pored programa koji postoje dugi niz godina, danas Europska unija ima i nove zadaće, kao što je migracijska politika, politika zaštite granica i obrambena politika, u koje u budućnosti mora što više ulagati.
Nastavno na razgovore koje je predsjednik Vlade Andrej Plenković vodio s kolegijem povjerenika i predsjednikom Europske komisije Junckerom prije nekoliko tjedana u Bruxellesu, danas je bilo riječi i o hrvatskim ambicijama za ulazak u Schengenski prostor, kazao je povjerenik Oettinger.
Naglasio je da Schengenski prostor predstavlja značajno pojednostavljenje kretanja roba, ljudi i usluga, što znači i pojednostavljenje za investitore.
Što se tiče druge ambicije Hrvatske, odnosno ulaska u eurozonu, razgovarali su o sredstvima koja su predviđena u proračunu Europske unije za sve kandidate koji žele pristupiti eurozoni, kao i sredstvima koja su predviđena za razne reforme koje je u tom smislu potrebno poduzeti.
Također, jedna od tema sastanka bilo je i predsjedanje Hrvatske Europskom unijom, u prvoj polovici 2020. godine, za što pripreme već traju, a Europska komisija pomoći će Hrvatskoj da se što bolje pripremi za tu važnu zadaću, poručio je povjerenik Oettinger.
(VLADA RH, 08. 03. 2018.)