ESM je međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine. Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta.

ESM provodi svoju ulogu odobravanjem zajmova i druge vrste financijske pomoći državama članicama koje se nalaze u teškoj financijskoj situaciji.

Članice ESM-a primaju zajmove u zamjenu za ekonomske reforme koje se obvezuju provesti, a koje se nazivaju Conditionality. Prilikom odobravanja zajmova odnosno financijske pomoći ESM na raspolaganju ima nekoliko instrumenata među kojima su zajam za program makroekonomske prilagodbe i zajam za neizravnu dokapitalizaciju banaka.

Dioničari ESM-a isključivo su države europodručja. Hrvatska će postati dio europodručja 1. siječnja 2023. te se očekuje se da će se pridružiti ESM-u u prvom kvartalu iduće godine.

Ministar financija Marko Primorac izjavio je nakon sjednice Vlade da ESM ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura, a kojeg sačinjava više od 80 milijardi eura uplaćenog kapitala koji su osigurale članice ESM-a i približno 624 milijarde eura kapitala na poziv (callable capital).

Uplaćeni kapital podupire financijsku snagu i visoku kreditnu sposobnost ESM-a kao izdavatelja obveznica i mjenica i ne koristi se u aktivnostima financijske pomoći državama članicama.

Svaka članica doprinosi kapitalu ESM-a na temelju svog udjela u ukupnom stanovništvu EU-a i bruto domaćem proizvodu. S obzirom da je BDP u Hrvatskoj po stanovniku ispod 75 posto prosjeka EU-a, imat ćemo mogućnost na privremenu korekciju ključa po kojemu članice uplaćuju u temeljni kapital i to u razdoblju od 12 godina, dakle do 2035. godine.

Hrvatska će, rekao je Primorac, uplatiti svoj doprinos od 419 milijuna i 50 tisuća eura.

"ESM nam pruža financijski kišobran i štit odnosno dodatno osiguranje u slučaju financijskih kriza, nemogućnosti pristupa tržištima kapitala ili u situaciji kad pojedine zemlje uslijed zaduživanja, ukoliko se radi o nepovoljnim uvjetima i zapadnu u financijske poteškoće, imaju mogućnost korištenja ESB-a, tako da nam to donosi dugoročan benefit i ima pozitivan utjecaj na naš kreditni rejting", rekao je Primorac.

Što se tiče današnje Vladine odluke kojom su određeni kriteriji za dodjelu pomoći lokalnim jedinicama na ime funkcionalnog i stvarnog spajanja, rekao je da novac koji će se odobravati za funkcionalno spajanje ovisi o broju funkcija koje će biti zajedničke i broju lokalnih jedinica koje će pristupiti tom sporazumu. Pomoć se uglavnom odnose na financiranje zaposlenih koji će obavljati te funkcije. Sufinancirat će se troškovi za do pet zaposlenih.

Paket za stvarno spajanje je, kako je rekao "velikodušan" i odnosi se na davanje pomoći za podmirivanje dospjelih nepodmirenih obveza i kreditnih i financijskih obveza na dan 30. lipnja 2022, godine. Tu je su i dodatna pomoć u vidu tekućih i kapitalnih transfera i pomoći u iznosu jednakom dvostrukom iznosu koji je manja lokalna jedinica koja se pripaja dobivala u okviru programa fiskalnog izravnanja te kapitalna pomoć od 7,5 milijuna kuna.

(HINA, 28. 7. 2022.)