30.10.2017.

Hrvatska po pitanju izaslanih radnika bila suzdržana, ali uz izdvojeno mišljenje

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je u petak novinarima da je Hrvatska po pitanju direktive Europske komisije o izaslanim radnicima bila suzdržana, ali i da je zajedno s Latvijom vrlo jasno artikulirala svoje razmišljanje, poštujući želju da se za jednak rad osiguraju jednaka prava, ali i ističući specifičnosti koje imaju Hrvatska i ostale istočne i središnje zemlje EU.

Pavić je rekao novinarima nakon dodjela nagrada najboljim proizvodnim investicijama "Lider invest 2017.", da će nakon usvajanja u parlamentu, države članice imati tri godine za transponiranje i jednu godinu za prilagodbu pa se primjena direktive o izaslanim radnicima može očekivati najranije za četiri godine.

"Hrvatska je na Vijeću (ministara) bila suzdržana, ali uz izdvojeno mišljenje zajedno s Latvijom, gdje smo izrekli sve naše stavove oko te direktive, posebice da treba biti dulji period prilagodbe, da treba biti 24 mjeseca za izaslane radnike, da cestovni promet mora biti izuzet i da takva direktiva doprinosi dodatnim podjelama na istočnu i zapadnu Europu na Europu dviju brzina što svakako ne želimo da se dogodi", rekao je Pavić.
Ministar je pritom naveo kako s jedne strane žele da radnici imaju jednaka prava za isti posao, ali isto tako su, dodao je, svjesni pitanja konkurentnosti hrvatskih tvrtki na europskom tržištu.
Hrvatska je u izdvojenom mišljenju navela također artikulirali pitanje Europe dviju brzina, pitanje građevinskog sektora u kojem je većina izaslanih radnika, pitanje cestovnog prometa i pitanje duljine prilagodbe, rekao je ministar.

Adrović: Direktiva bi mogla naštetiti izvozu radne snage    

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović smatra pak da će propis, ostane li takav, našteti tvrtkama jer ugovori koje imaju s investitorima su naprosto tako ugovoreni i oni uključuju satnice koje su niže od satnice domaćeg radnika, primjerice Njemačkog.

„Ne možete izjednačiti plaću za čovjeka za kojeg ste drugačiju, odnosno nižu satnicu pogodili. Nadam se da će se o tome još razgovarati i da takva odluka na kraju neće biti jer ćemo zaista ugroziti jedan dio izvoza naše radne snage“, zaključio je Adrović.
Prema prijedlogu za izmjenu direktive koji je dala Komisija, izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. Odbor za rad i socijalna pitanja EP-a prošli je ponedjeljak usvojio Izvješće koje u velikoj mjeri odgovara prijedlogu Europske komisije. Parlament je u srijedu objavio da odluku Odbora za rad i socijalna pitanja o početku pregovora s Vijećem ne stavlja na raspravu, što znači da Odbor može početi razgovore s EU ministrima. 
Po novim pravilima, izaslani radnici bili bi jednako plaćeni kao i domaći u skladu s kolektivnim ugovorom u zemlji primateljici. Također, tvrtke koje šalju radnike morale bi platiti troškove njihova putovanja i smještaja ili im za te iznose povećati plaću. Izaslani radnik mogao bi se uputiti na rad u drugu članicu do najviše dvije godine, što bi se moglo produljiti u slučajevima kada tvrtka mora dovršiti uslugu za koji je sklopila ugovor.


(HINA, 27. 10. 2017.)

Arhiva