Taj skup održan u petak, organizirali su Hrvatska udruga poslodavaca i Privredna banka Zagreb. 

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković govorila je o potrebi da se Hrvatskoj omogući put u pravovremenu i brzu energetsku zelenu tranziciju. Smatra da na tom putu, uz ostalo, treba poboljšati jasnoću postupaka, raditi na utvrđivanju i istinskoj primjeni rokova i potvrditi da su oni obvezujući. Istaknula je i potrebu automatizacije postupaka te smanjenja administrativnog opterećenja.    

Predsjednik Uprave Grupe Končar Gordan Kolak naglasio je kako je Končar zahvaljujući postrojenjima koja gradi već desetljećima, u zelenu tranziciju ušao puno prije nego što je postala nezaobilazna tema. Po njemu, Končar živi na postrojenjima vezanim uz obnovljive izvore. Smatra da energetika treba promjene, pogotovo u transportu, da bi se smanjile emisije CO2.  

Energetsku tranziciju iskoristiti za razvoj gospodarstva

Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Kristina Čelić kaže da je održiva energetska politika ključan pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske i izazov koji dijeli s cijelim EU-om. 

"Energetska tranzicija mora biti prepoznata i iskorištena prilika za gospodarstvo i konkurentnost", naglasila je.

Ministarstvo gospodarstva prema njezinim riječima vodi energetsku tranziciju u skladu s ciljevima energetskog zelenog plana i integriranog energetskog i klimatskog plana. Taj plan obuhvaća pet temeljnih dimenzija - dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, energetsku sigurnost, unutarnje tržište energije te inovacije i konkurentnost.

"Naglasak je na odgovornom smanjenju emisija, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i očuvanju energetske sigurnosti i stabilnosti cijena", rekla je Čelić.   

Tri prioriteta energetske tranzicije

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber smatra da je Hrvatska na svojevrsnoj energetskoj prekretnici, te da postoje tri važna prioriteta.

Kao prvi istaknula je ulaganja u energetsku infrastrukturu kao ključni izazov u budućim vremenima, odnosno glavni pokretač energetskog napretka. Drugi je energetska održivost, a treći stabilan regulatorni okvir. Navela je, naime, da energetska tranzicija mora biti pravedna i da u njoj ravnopravno moraju sudjelovati i mali poduzetnici kao i veliki energetski igrači.

I dalje dominiraju fosilni izvori energije

Na konferenciji je predstavljeno energetsko izvješće za Hrvatsku Enermed, koje je izradio SRM - Studi Ricerche per il Mezzogiorno (Intesa Sanpaolo Grupa) u suradnji s Politehnikom u Torinu.

Direktor SRM-a Massimo DeAndreis istaknuo je da u Hrvatskoj i dalje dominiraju fosilni izvori, koji nose 67 posto od ukupnog udjela proizvodnje, a najveći udio čine nafta i naftni derivati. Osim toga, kazao je da Hrvatska i dalje uvozi previše energenata te da je energetski previše uvozno ovisna.

Predlaže da se udjel fosilnih goriva do 2030. smanji na 45 posto, odnosno na 25 posto do 2050. godine.

"Hrvatska energetska i klimatska politika pokazuju da bi se smjer zauzet zadnjih godina trebao intenzivirati, uz važnu transformaciju sektora izvora energije, proizvodnje, transporta, prijenosa i potrošnje. Potrebna ulaganja su znatna za dimenzije hrvatskog gospodarstva, a zemlja će se uvelike oslanjati na financiranje iz EU-a", rekao je DeAndreis.

Sigurnost opskrbe energijom prema njegovom mišljenju trebala bi se nastaviti, a rekao je i da Hrvatska ima velik potencijal obnovljivih izvora energije i to ne samo u segmentu solara i vjetra, nego i razvoju proizvodnje biogoriva i geotermi.

(HINA, 22. 11. 2024.)

Fotografija: Pixabay