Rezultati istraživanja su pokazali da 87,3 posto hrvatskih građana "barem ponekad" kupuje na internetu te da ih 76,9 posto vjeruje prodavačima na internetu.

Borzan nije objavila kada je, gdje i na kojem uzorku napravljeno istraživanje. 

Ono je međutim pokazalo, kazala je Borzan, i da potrošači nisu naročito upućeni u svoja prava. 

"Imate 14 dana za povrat proizvoda, dvije godine jamstva za sve što kupite. Ne nasjedajte na taktike pritiska, plaćanje kreditnom karticom možete zaustaviti i preko banke, a ne samo na stranici gdje ste kupili proizvod", savjetovala im je Borzan.

Na pitanje o vremenu koje imaju da se predomisle prilikom kupovine na internetu, najveći dio građana, njih 58,2 posto, odgovorilo je točno, odnosno 14 dana.

"No, isto tako visok postotak građana, 33,1 posto njih, smatra da je to 30 dana, a gotovo 9 posto ih smatra da su osuđeni na to da im taj proizvod ostaje, odnosno da se uopće nemaju pravo predomisliti", kazala je Borzan.

Također, prema rezultatima istraživanja "Crni petak - online trgovina u Hrvatskoj", samo 44 posto ispitanika je ispravno odgovorilo da imaju dvije godine obaveznog jamstva.

"No, veliki postotak, skoro isto, rekao je jednu godinu. Rekla bih da je to relikt prošlosti jer prije, dok nismo bili u Europskoj uniji, najčešće su jamstva bila oko godinu dana", dodala je Borzan.

Svega 19 posto sudionika je točno odgovorilo da se obavezno jamstvo u Uniji odnosi na sve kupljene proizvode, 63,9 posto smatra da se ono odnosi samo na proizvode koji imaju označeno jamstvo, a 16,1 posto da se odnosi na elektroniku..

Borzan je stoga od iduće godine najavila Direktivu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji, za koju je bila izvjestiteljica. Tvrdi da će to "ovu stvar pomaknuti u  pozitivnom smjeru".

"Na način da će u svim trgovinama biti poster na jasnom mjestu na kojem će pisati da imate pravo dvije godine jamstva na sve proizvode", kazala je.

'Lažno sniženje'

Gotovo svi ispitanici, njih 95 posto, kazalo je da kupuje na sniženjima, kazala je Borzan. 

Prema istraživanju Europske komisije iz 2022., koje je analiziralo 16.000 proizvoda na internetu u 13 država članica i na 176 internetskih stranica, polovica proizvoda je bilo na sniženju.

"No, ono što je loše u cijeloj priči je da je četvrtina zapravo bila na lažnom sniženju", kazala je.

Dodala je da je više od 43 posto istraženih stranica imalo takve proizvode, što je "poprilično velik broj i vrlo je teško tome doskočiti".

Borzan je istaknula da je jedan od načina borbe protiv toga inicijativa građana, koji takve situacije mogu prijaviti ili Europskom potrošačkom centru ili Ministarstvu gospodarstva "kako bi tjerali one koji prodaju na internetu da budu bolji i da poštenije posluju".

Napomenula je da se na razini Europske unije također radi na tome da se riješi pitanje napornih oglasa.

"To je ono kada nešto kupite pa vam to onda stalno iskače. To smo u prošlom mandatu riješili za djecu. Dakle, to se više prema Aktu o digitalnim uslugama ne smije raditi, no za odrasle još uvijek nije riješeno i svakako treba na tome raditi".

Kao ostale poteškoće je istaknula takozvane "dark patterns", odnosno situacije u kojima se potrošače čini nervoznima pri kupovini "na način da vam se sugerira da je ostao samo još jedan ili dva proizvoda, da je vrlo ograničeno vrijeme kupovine", za što je rekla da bi u skorijoj budućnosti trebalo biti zabranjeno.

"Ako nešto na internetu zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je tako", zaključila je.

(HINA, 25.11.2024.)

Fotografija: Pixabay