Rast plaća glavni je uzrok snažog rasta cijena, izjavila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na konferenciji za novinare nakon prošlotjedne sjednice, izvijestivši o podizanju kamatnih stopa u eurozoni za još četvrtinu postotnog boda.

ECB se tako težište premjestio s velike zarade tvrtki na tržište rada.

Ekonomisti zvone na uzbunu, upozoravajući da ECB poziva radnike da preuzmu na svoja leđa teret visokih cijena, potiskujući u drugi plan činjenicu da tvrtke zarađuju ogromne iznose zbog slabe konkurencije.

"Nadali smo se da će to promijeniti, ali ECB zapravo ne želi razgovarati o profitu i uporno krivnju za inflaciju pripisuje radnicima i traži od njih da i dalje nose na svojim leđima dio tereta", objašnjava na Twitteru profesorica ekonomije i makrofinancija na sveučilištu u Bristolu Daniela Gabor.

Prema podacima Eurostata, troškovi rada po satu, uključujući plaće, porasli su i u prvom kvartalu slabije od cijena, signaliziravši oslabljenu kupovnu moć građana.

Službene podatke o dobiti teže je pronaći, ali podaci Refinitiva pokazuju da je operativna marža maloprodajnih tvrtki u eurozoni u prvom tromjesečju iznosila 10,1 posto, kao i lani. U usporedbi s pretpandemijskim razdobljem viša je gotovo za petinu.

Lagarde je napomenula da neke tvrtke ostvaruju relativno veliku dobit, posebno u sektorima u kojima potražnja nadmašila ponudu, ali je za visoku inflaciju okrivila troškove rada, drugim riječima produktivnost, unatoč stagnaciji gospodarstva.

Profesor na IESEG School of Management u Parizu Eric Dor upozorava na paradoks u politici ECB-a, objasnivši da više kamatne stope smanjuju potražnju, a time i proizvodnju.

Budući da tvrtke ne otpuštaju odmah radnike , smanjena proizvodnja rezultira slabijom produktivnošću po radniku, a time i višim troškovima i, u konačnici višim cijenama, tumači Dor.

"Tako politika koja bi trebala smanjiti inflaciju zapravo cementira rast cijena, barem kratkoročno", rekao je Dor.

ECB prognozira da poduzeća od iduće godine više neće zaradom potpirivati inflaciju, što znači da će početi apsorbirati veće troškove rada.

To bi predstavljalo nevjerojatan preokret, budući je u protekle dvije godine upravo profit bio pokretačka snaga viših cijena.

"Takav je scenarij moguć, ali mogući su i drugi", upozorava Dor.

"Na primjer, ako je u nekoliko sektora konkurencija dovoljno nesavršena da tvrtkama osigurava veliku tržišnu moć, one bi, čak i u recesiji, mogle nadoknađivati pad obujma prodaje podizanjem prodajnih cijena kako bi sačuvale globalni profit", objasnio je.

Lagarde nije ulazila u to zašto su profiti visoki niti je rekla zaslužuju li pozornost čelnika središnje banke ili drugih institucija, napominje Reuters.

(HINA, 19. 6. 2023.)

Fotografija: Unsplash