Rast gotovinskih nenamjenskih kredita u protekle je dvije godine dao najveći doprinos jačanju zaduživanja kućanstava kod kreditnih institucija, te čini približno dvije trećine njegova ukupnog povećanja. Gotovinski nenamjenski krediti tijekom 2018. povećali su se za 5,4 mlrd. kuna, što uz rast od 2,9 mlrd. kuna zabilježen u 2017. i 1,7 mlrd. kuna godinu prije jasno upućuje na značajno intenziviranje tog oblika kreditiranja. Tako su na kraju 2018. nenamjenski krediti činili gotovo 40% ukupnih kredita kućanstvima, u usporedbi s 33% dvije godine prije.

Iako je to kreditiranje uglavnom u kunama i s fiksnom kamatnom stopom, što donekle ograničava rizike, analiza koju je Hrvatska narodna banka provela krajem 2018. i početkom 2019. pokazala je da kreditne institucije u Hrvatskoj pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambenoga potrošačkog kreditiranja. Tako banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.

Potencijalni rizici utoliko su veći zato što u posljednje dvije godine najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s izvornim rokovima dospijeća od deset godina, koji su u prosjeku mnogo većih iznosa nego krediti s kraćim rokovima dospijeća. Ti krediti po svom karakteru i nisu pravi potrošački krediti, već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita (stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži.

Dodatan je izvor rizika činjenica da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) još uvijek nije nastavio s radom, pa je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi.

Negativne posljedice daljnjega brzog rasta takvih kredita mogle bi se u cijelosti osjetiti tek u silaznoj fazi gospodarskog ciklusa. Naime, brzo rastuća izloženost banaka nenamjenskim gotovinskim kreditima bez zaloga dovodi do visoke akumulacije kreditnog rizika, koji bi svojom materijalizacijom u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzročiti snažan porast neprihodonosnih kredita i veće gubitke banaka, ali i oslabiti buduću potrošnju kućanstava.

Pooštravanjem uvjeta novoga kreditiranja rast rizika u bankama može se usporiti, a građani se pritom mogu usmjeriti na razboritost pri zaduživanju. Za postizanje tog cilja nužno je u većoj mjeri ujednačiti kriterije za procjenu kreditne sposobnosti među različitim vrstama kredita. Hrvatska narodna banka stoga je izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, kojom kreditnim institucijama preporučuje opreznije uvjete novoga gotovinskog nenamjenskoga kreditiranja, posebno onog s duljim rokovima dospijeća, dok potrošače potiče na razboritost pri zaduživanju.

Hrvatska narodna banka preporučuje kreditnim institucijama da za sve nestambene kredite potrošačima s izvornim rokom dospijeća jednakim ili većim od 60 mjeseci primjenjuju jednake kriterije utvrđivanja kreditne sposobnosti tražitelja kredita kao što ih primjenjuju za stambene potrošačke kredite (odnosno da uzmu u obzir minimalne troškove života koji ne mogu biti manji od iznosa propisanog Ovršnim zakonom, kojim se regulira iznos dijela plaće zaštićenog od ovrhe).

Podsjećamo da HNB primjenjuje i druge mjere s ciljem ograničavanja rizika pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita, pa je tako u okviru supervizorskih ovlasti od banaka zatražio da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po gotovinskim nenamjenskim kreditima i svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po tim plasmanima.

Hrvatska narodna banka sustavno će pratiti uvjete odobravanja svih kredita potrošačima i po potrebi prilagoditi opisane mjere.


(HNB, 28. 2. 2019.)