Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da je cilj konferencije upoznati tvrtke s procesom zelene tranzicije, ustvrdivši da je održivost ne samo zakonska obveza već i nužnost za sve.

"Investitori, kupci, a rekao bih i budući zaposlenici, sve više procjenjuju tvrtke po održivosti", ustvrdio je Burilović.

Najavio je i osnivanje ESG akademije, gdje će se kroz "svrsishodne alate" jačati svijest tvrtki o njihovoj ESG tranziciji. Naime, kod tvrtki sve se više naglašava važnost razvoja ESG strategije kao okosnice korporativnog upravljanja, koja se odnosi na izvještavanje o okolišnim, socijalnim i upravljačkim faktorima (ESG - Environmental, social, and governance – Okolišni, društveni i upravljački kriteriji kod nefinancijskog izvješćivanja).

Burilović je podsjetio da je prošlogodišnje istraživanje Komore pokazalo da više od 60 posto tvrtki još nije svjesno važnosti zelene tranzicije i ne vidi je kao priliku. S druge strane, velik je i broj tvrtki koje imaju ideje i pripremljene projekte u tom segmentu, no kao probleme ističu pronalazak izvora financiranja tih projekata, zakonodavni okvir i administraciju, rekao je Burilović.

Stoga, poručio je, potrebno je imati upravo dobar zakonodavni okvir i financijske instrumente kojima se podupiru tvrtke u procesu "koji nije ni lagan ni jeftin".

Zlatev naglasio ulaganja u baterije i industriju vodika

Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev poručio je da je održivi razvoj ključ razvoja europskog gospodarstva, pri čemu je ambicija Europe da do 2050. postane prvi klimatsko neutralni kontinent.

Za slijedeće desetljeće stoga su postavljeni ambiciozni zeleni i digitalni ciljevi, no ta "dvostruka tranzicija" predstavlja i izazov, pa tako i kada su u pitanju nova znanja i vještine, pristup zelenoj ali cjenovno pristupačnoj energiji, kao i financijska sredstva za ulaganja u istraživanje i razvoj.

Važni aduti Europe za tu tranziciju su kvalificirana radna snaga, suvremeni instituti i sveučilišta, dobra infrastruktura, snažno malo i srednje poduzetništvo, kao i velika poduzeća, istaknuo je Zlatev.

Apostrofirao je i važnost jačanja otpornosti europskog gospodarstva, pri čemu je izdvojio sektor energije, opskrbne lance te ključne razvojne tehnologije.

Tako primjerice, kada je riječ o baterijama, Europa je u posljednjih nekoliko godina u njihov razvoj i proizvodnju uložila tri puta više od Kine, dok je u području industrije vodika za pokretanje do 2030. spremno 750 projekata, izdvojio je Zlatev.

Kada je riječ o financiranju ambicioznih ciljeva, rekao je da će otprilike svaki treći euro iz europskog proračuna, kao i instrumenta EU slijedeće generacije, biti uložen u zelene i održive projekte.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić ocijenio je da je tema današnje konferencije iznimno bitna za gospodarstvo, kao i društvo u cjelini. Istaknuo je da se u vremenu kriza, od kojih se Hrvatska oporavila ili se još oporavlja, bilježe stope rasta iznad svih očekivanja, a postignuti su uspjesi na brojnim područjima, kao što su i skori ulazak u eurozonu i Schengen.

"Međutim, vrijeme u kojem se nalazimo i koje je pred nama donijet će još veće izazove, na političkom, gospodarskom i svakom drugom području", poručio je Lucić, dodajući da se Hrvatska u svim krizama pokazala "i otpornom i održivom". 

Prijelaz na održivu energiju pitanje "preživljavanja"

Sasja Beslik, međunarodni financijski stručnjak poznat po promicanju financijske održivosti, poručio je da su održive financije budućnost Europe i svijeta, pa tako i Hrvatske.

"Bez održivih financija nema transformacije u neku održivu budućnost", ustvrdio je, ocijenivši današnju konferenciju kao jako dobru inicijativu.

Rekao je i da tvrtke koje idu "zelenim putem" imaju puno bolje mogućnosti za dugoročno financiranje, kao i da prijelaz na održivu energiju nije samo stvar nečije dobre volje, već i ogromna investicijska mogućnost, ali u suštini i "preživljavanje", s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu te stanje po pitanju energenata.

Tvrtka Regeneracija proizvodi tehničke netkane tekstile koji se koriste kao izolacijski materijali u automobilskoj industriji i građevinarstvu, a kako je istaknuo njezin direktor Anđelko Švaljek, od 2013. svi proizvodi se rade isključivo od recikliranih tekstilnih materijala.

Po njemu je cilj današnje konferencije zajednički promovirati nužnost promjene načina ponašanja svih građana, kao i poslovnih modela. "Moramo podržati održivo", poručio je Švaljek, koji je otkrio je i da će tvrtka do polovine iduće godine montirati fotonaponsku elektranu kapaciteta jednog megavata te na taj način osigurati oko trećinu potreba za električnom energijom.

Paralelno, iz tehnoloških procesa će izbaciti plin kao energent.

Inače, središnja tema ovogodišnje HGK-ove konferencije su izazovi održivog poslovanja u uvjetima krize ali i prilike koje proizlaze iz implementacije održivih poslovnih politika.

Govornici na konferenciji su i Andrew Winston, globalno priznati stručnjak za izgradnju održivih tvrtki i jedan od najčitanijih autora na temu održivog poslovanja na svijetu, zatim ekološki ekonomist i regenerativni futurist Marc Buckley, koji je i savjetnik Ujedinjenih naroda (UN) za prehranu i zdravlje u kontekstu klimatskih promjena, a između ostalih tu je i Daria (Dasha) Krivonos, izvršna direktorica Instituta za studije o budućnosti u Kopenhagenu s iskustvom u strateškom upravljanju rizicima, koja će govoriti o poslovnim modelima prema načelima kružne ekonomije.

Na konferenciji će se održati i tri panela s relevantnim gospodarskim i institucionalnim dionicima iz Hrvatske, tako da će uz globalne trendove sagledati i nacionalni kontekst i mogućnosti.

(HINA, 27. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay