Skup je održan kao videokonferencija i bio je to 62. okrugli stol u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava koje vodi akademik Jakša Barbić.

Znanstveno istraživanje provedeno radi prosudbe razvojne faze sustava zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj i utvrđenja glavnih izazova u njegovu razvoju od 1995. do 2018. ukazalo je na sustavne teškoće u funkcioniranju sustava zaštite tržišnog natjecanja u postsocijalističkom okruženju. Posebno valja izdvojiti izazove glede uklopljenosti pravnih transplantata, koji u hrvatsko pravo ulaze u pretpristupnom razdoblju, kojih sudar s prevladavajućom (ne)kulturom tržišnog natjecanja rezultira suboptimalnim rezultatima. To zahtijeva podrobniju analizu takvog stanja i predlaganje rješenja da ga se prevlada.

Po sadašnjem pravnom uređenju tog područja odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kontrolira po upravnoj tužbi Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske može biti u prilici ocijeniti odluke Visokog upravnog suda u povodu uloženog zahtjeva za zaštitu zakonitosti. U vezi s time jest pitanje učinkovitosti takve sudske zaštite pred upravnim sudom uz upozorenje da poduzetnici u sporovima tržišnog natjecanja često traže zaštitu i pred Ustavnim sudom. To zahtijeva analizu odluka Ustavnog suda s područja zaštite tržišnog natjecanja, njegovu ulogu u tome i utjecaj na politiku tržišnog natjecanja.

Digitalizacija gospodarstva danas je opća pojava koja se sve više širi u poslovanju, što dovodi do brojnih izazova u provedbi propisa kojima se uređuju ili štite tržišta i potrošači. To se posebno odražava na pravila o zaštiti tržišne utakmice Europske unije. Ključno je pitanje treba li ta pravila posebno prilagoditi novim tehnologijama i modelima poslovanja ili su ipak ustaljena i dobro provjerena pravila o zaštiti tržišnog natjecanja dovoljno prilagodljiva da učinkovito štite tržišnu utakmicu i u digitalnom okruženju. Da bi se na to dobio odgovor, zahtijeva se temeljita analiza koja polazi od perspektive prava i politike tržišnog natjecanja s obzirom na nedavnu praksu Europske komisije i odluke Suda Europske unije.

U pravu zaštite tržišnog natjecanja važno je područje državnih potpora. Pravo državnih potpora Europske unije nameće državama članicama obveze vezane uz transparentnost sustava njihove dodjele.

Na skupu je raspravljeno kako taj sustav funkcionira u Hrvatskoj i koja su iskustva u korištenju potpora, kako se na nacionalnoj razini kontrolira koje su potpore dopuštene, kako se interno prikupljaju podaci te kako se odvija suradnja s Komisijom koja ima monopol ocjene dopuštenosti potpora. Raspravljena su i pitanja koji je pravni model nadzora u korištenju potpora i postoji li prostor za unapređenje te može li država članica svojim strateškim gospodarskim opredjeljenjima utjecati na taj sustav i time na primjenu nacionalne ekonomske politike.

Na skupu su govorili prof. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman s  Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu Može li u Hrvatskoj (konačno) zaživjeti sustav zaštite tržišnog natjecanja? – Iskustva, izazovi i izgledi. Izv. prof. dr. sc. Dubravka Akšamović s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorila je o (re)definiranju uloge Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske u sporovima za zaštitu tržišnog natjecanja, izv. prof. dr. sc. Vlatka Butorac Malnar s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorila je o izazovima digitalizacije u provedbi pravila o zaštiti tržišnog natjecanja, a odvjetnica iz Zagreba mr. sc. Marijana Liszt o transparentnosti sustava korištenja državnih potpora.

Marijan Lipovac

Ured za odnose s javnošću i medije HAZU