Sve što se očekuje na tržištu elektroničkih komunikacija u 2022., a u čemu najveću ulogu imaju telekomi i njihove investicije te zatim i institucije koje rade na zakonskim okvirima i nadzoru tržišta, pridonijet će daljnjoj digitalizaciju gospodarstva i društva, većoj konkurentnosti i većem broju novih, kvalitetnih usluga za korisnike.

"Žešću tržišnu utakmicu u 2022. očekujemo i u segmentu mobilnih (5G) i fiksnih optičkih mreža s obzirom na najave telekoma oko nastavka ulaganja u oba ta smjera. Transformacijom Telemacha u Hrvatskoj imamo tri konvergentna operatora koji pružaju sve usluge (fiksne i mobilne, telefoniju, internet, TV, rješenja za poslovne korisnike i druge), što će sigurno pridonijeti dinamiziranju tržišta",  kaže predsjednik Vijeća HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) Tonko Obuljen.

Time će se nastaviti trendovi porasta na tom tržištu, koji su unatoč otežanim pandemijskim uvjetima poslovanja, ali i zbog pandemije i jačeg korištenja tih usluga, ostvareni i u prometu i investicijama u odnosu na 2020., uključujući i ulaganja sva tri velika telekoma (HT, A1 i Telemach) u 5G frekvencijski spektar putem javne dražbe te u gradnju i povećanje kapaciteta i mobilne i fiksne i mrežne infrastrukture.

Cijene ovise o poslovnoj politici telekoma

"Korisnici - poslovni i privatni, a danas su to gotovo svi u nekoj zemlji, imat će od tih promjena i ulaganja koristi u smislu sigurnijih i stabilnijih i mobilnih i fiksnih mreža, bržeg pristupa internetu i mnogih novih usluga, aplikacija i rješenja za svakodnevni život i poslovanje. Za zemlju je to pak iskorak u smislu veće konkurentnosti zbog očekivanog ubrzanja digitalne transformacije, bez čega se u ovom, a pogotovo idućim desetljećima jednostavno neće moći s obzirom na već postojeće globalne trendove industrije 4.0, održivosti i zelene ekonomije", smatra Obuljen.

Na pitanje hoće li te promjene utjecati i na cijene usluga, Obuljen kaže da žešće natjecanje najčešće donosi pad cijena, ali i da ovise o poslovnoj politici telekoma. S te strane, HT-u su, kako dodaje, kao operatoru s značajnom tržišnom snagom, cijene donekle regulirane, odnosno da "koliko može ići nisko s cijenama je ograničeno onime koliko ide nisko s vlastitim veleprodajnim cijenama".

Pritom ga nitko ne sprječava da spusti veleprodajne cijene i da onda drugi zapravo imaju onaj ekonomski prostor koji im je potreban da bi se mogli natjecati, a o 'odgovoru' HT-a i A1 na ulazak trećeg konvergentnog operatora ovisit će i o tome kojom će dinamikom treći osvajati tržište, kaže Obuljen.

Tu važnim napominje da HAKOM kao regulator ne određuje cijene, nego to čini tržište, a HAKOM određuje okvir i ono što mora - priječiti da najjači operator na tržištu kroz neko razdoblje svojim jako niskim cijenama uništi konkurenciju, ali dok god je njegov omjer veleprodajnih i maloprodajnih cijena u redu, tu se HAKOM ne miješa.

"Postoji ograničenje spuštanje maloprodajnih cijena, ali je vrlo logično i ima svoj smisao. Te cijene ne smiju biti ispod veleprodajnih kada je na veleprodajnim tržištu HT-u određena značajna tržišna snaga, može nekim drugim načinima istiskivati konkurenciju sa nelojalnim cijenama i to se sprječava. To znači i da su operatori koji koriste veleprodajne usluge ovisni o cijenama HT-a i sva njihova maloprodajna ponuda ne može biti ispod veleprodajne cijene", objašnjava ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta.

Dovršenje prodaje Optime i milijarde kuna novih investicija telekoma 

Dinamiziranju tržišta pridonijet će i dovršenje prodaje Optima telekoma (OT) Telemachu Hrvatska, za što se sada još čeka odobrenje tj. odluka AZTN-a, koja bi prema informacijama koje su dobili trebala biti brzo, nakon čega, vjerojatno u prvom dijelu 2022. slijedi i dovršetak tog preuzimanja, čemu se i nadaju svi uključeni, naglašava Gosta.

Kaže i da je HAKOM tu odradio što je trebao i nadaju se da će se to razriješiti vrlo brzo i Hrvatska dobiti jakog konkurenta na tržištu.

To donosi i nove omjere snaga na tržištu fiksnih (nepokretnih) optičkih mreža te širokopojasnog pristupa internetu velikih brzina, uz nove, samostalne investicije operatora i uz sufinanciranje iz EU fondova, posebice  za ruralna područja, i zbog svega toga Gosta kaže da očekuju i 'borbu' telekoma za svakog korisnika kako bi povećali tržišni udjel, pri čemu ih kao i svakog vlasnika i ulagača zanimaju i rokovi povrata investicije.

"Hrvatske mobilne mreže već su među najkvalitetnijima u svijetu, i sada slijedi iskorak sa 5G-om i optikom, što donosi i razne mogućnosti za razvoj i jačanje mnogih sektora, a time i poboljšanja na ljestvici stupnja digitalizacije po indeksu DESI, po kojemu je Hrvatska za 2021. na 19. mjestu od 27 članica EU-a. Sigurni smo da tu možemo bolje", ocjena je Gosta.

Iznosi i da se postotci godišnjih ulaganja telekoma kreću oko 10 (u kriznim godinama) do 20 posto od prihoda, što je vrlo intenzivno ulaganje, jer 20 posto znači investicije od doslovno milijarde kuna, i sigurno je da će i u 2022. telekomi tj. privatni sektor uložiti daljnjih nekoliko milijardi kuna i u fiksne i u mobilne mreže.

Internet režijski trošak

Tu operatore sada donekle 'muči' postavljanje 5G baznih stanica, jer u nekim sredinama nailaze na nerazumijevanje, pa i onemogućavanje polaganje te i druge mobilne, pa i fiksne infrastrukture, čime lokalne samouprave i uprave i krše Zakon o elektroničkim komunikacijama i o gradnji, a HAKOM-u, iako ima mehanizme za to, nije cilj kažnjavati nego edukacijom i razgovorima utjecati na promjenu takvih stavova, ističe član Vijeća HAKOM-a Mislav Hebel.

I on smatra da će tri konvergentna operatora potaknuti tržište, u čemu ključnim drži usluge i mogućnost da korisnici sve imaju na jednom mjestu i jedan račun za sve, ali i da će to izravno potaknuti i ulaganja u mnogim gradovima, koja ni do sada nisu bila mala, ali su bila optimalna za dva operatora.

"Sada će svi morati uložiti više da bi im se baza korisnika povećala i da bi im troškovi bili manji. Rezultati telekoma i prihodi tržišta pokazuju da investicije rastu i da su u optiku i mreže vrlo velikih kapaciteta koje će biti otporne u budućnosti mnogostruko veće, i to svi rade. Cilj je da svaka kuća, zgrada, objekt ima priključak na optičku mrežu kao što ima na struju, vodu, grijanje i slično, i da se osigura pokrivenost svih područja Hrvatske. A internet je danas zapravo režijski trošak, to svi danas trebaju i to tako treba i gledati", poručuje Hebel.

To su uostalom, dodaje, i ciljevi gigabitnog društva i digitalne agende EU, kao i povećanje broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu na brzinama od 100 Mbit/s, s čime je Hrvatska još slaba po DESI-ju. Iako na tržištu već ima takva ponuda, korisnici se na to slabo priključuju, i tu će im, po riječima Hebela, operatori morati nešto ponuditi da ih privuku i stimuliraju i da to i korisnici žele, a bez tako velikih brzina primjerice ne bi mogli pratiti usluge i programe tzv. over the top ili OTT kompanija, poput Netflixa i drugih koji trebaju velike kapacitete mreža.

Važnost donošenja novog zakona o elektroničkim komunikacija zbog "koda"

Čelni ljudi HAKOM-a poručuju i da je za sve na tržištu, ali i za sudjelovanje u procesima (su)financiranja ICT-a iz EU fondova, važno što prije donijeti novi zakon o elektroničkim komunikacijama, koji kasni, ali se nadaju da će ga resorno ministarstvo (mora, prometa i infrastrukture) uskoro staviti na javnu raspravu.

"Zakon je važan jer se njime prenosi direktiva o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija ili kolokvijalno nazvana "kod", kojim se sistematiziraju pravila i zakoni s ciljem uspostave regulatornog okvira za dodatno stimuliranje investicija uz zadržavanje dinamičnog tržišnog natjecanja i ujednačenu praksu zaštite korisnika", objasnio je Hebel.

Novi zakon daje i okvir za financiranje izgradnje infrastrukture javnim sredstvima tamo gdje nema komercijalnog interesa, omogućava i zaštitu malih operatora, ali i pravnu sigurnost i regulatornu predvidivost, a Hebel i Gosta napominju i da je javna dražba za 5G spektar provedena po odredbama tog koda.

Pripreme za javnu dražbu za obnovu postojećih 'mobilnih' dozvola

Zaključno, čelnici HAKOM-a najavljuju da će tijekom 2022. pripremiti i javnu dražbu za obnovu postojećih 'mobilnih' dozvola za sav ranije dodijeljen frekvencijski spektar, a koje im istječu u 2024. HAKOM će pripremiti sve za tu javnu dražbu, te očekuje da bi mogla biti dovršena u prvoj polovici 2023., a kako bi telekomi u 2024. ušli s već obnovljenim dozvolama.

(HINA, 11. 12. 2021.)