Na glasovanju tijekom plenarnog zasjedanja EP-a u Strasbourgu, za zakon je diglo ruke 403 zastupnika, sa 162 protiv i 44 suzdržanih.

Izmjenama u Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu  - Frontex - koja postaje Europska granična i obalna straža, želi se osigurati učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a i brza reakcija na krizne situacije.

Vanjska granica Europe duga je više od 13.000 kilometara, sa 66.000 kilometara dugom morskom granicom.

Pregovori o zakonu završeni su u rekordnom roku od šest mjeseci zahvakljujući ustrajnosti izvjestiteljice Roberte Metsole da se nove mjere pretoče u zakon prije europskih izbora u svibnju.

"Tim će se zakonom izmijeniti način na koji Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu rješava pitanja migracija, uključujući osiguravanje 10.000 novih službenika za granični nadzor. Time će se poticati borba protiv prekograničnog kriminala; štititi temeljna prava i pomagati učinkovitom vraćanju onih kojima nije potrebna zaštita. Naše vodeće načelo bilo je da se odnosimo pravedno prema onima kojima je potrebna zaštita, a strogo prema onima koji pokušavaju iskorištavati najranjivije ljude na planetu. Građani su to tražili, a mi smo na to odgovorili - u rekordnom roku, kazala je Metsola.

"S pitanjem sigurnosti i izazovima migracija moći ćemo se nositi jedino ako ta načela budemo stalno imali na umu", dodala je izvjestiteljica iz redova Europske pučke stranke (EPP).

Prema usvojenom aktu, uspostavit će se nove stalne snage radi pružanja potpore državama članicama EU-a na terenu u obavljanju graničnih kontrola i zadaća vraćanja ljudi, kao i u borbi protiv prekograničnog kriminala. Počevši s 5000 pripadnika 2021., stalne snage bit će u potpunosti operativne do 2027. i tada će brojati 10 000 pripadnika. 

Biti će ustanovljene i pričuvne snage za brze intervencije u hitnim slučajevima.

Europska komisija je predlagala povećanje stalnog sastava Europske granične i obalne straže na 10 .000 pripadnika do 2020. 

Restrukturirana Agencija moći će pružati potporu u postupcima vraćanja u državama članicama, primjerice utvrđivanjem državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u i pomaganjem nacionalnim tijelima u izdavanju putnih isprava. Novim će se pravilima također ojačati suradnja s Europskom potpornim uredom za azil.

Suradnja s trećim zemljama također će se ojačati tako što će se omogućiti novi sporazumi izvan postojećih okvira koji inače vrijede za zemlje koje graniče s EU-om. 

Nizom zaštitnih mjera osiguravat će se poštivanje temeljnih prava i zaštita osobnih podataka u okviru takve suradnje. 

Znatan broj promatrača zaduženih za temeljna prava stalno će ocjenjivati poštuje da li Agencija temeljna prava tijekom provođenja svojih operativnih aktivnosti.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D), koji je podržao "Metsolin zakon" smatra da će se sada  sve zemlje koje imaju komad vanjske granice Europske unije morati prilagođavati, i to vrlo strukturirano, kako svojim terminima na kalendaru tako i samom sadržaju.

Picula podsjeća i da zahvaljujući njegovim amandmanima ta direktiva znači da se ne štite granice Schengena nego vanjske granice Europske unije.

Riječ je, zapravo, "o evoluciji jednog početnog napora iz 2016. kada je EU, suočena s imigracijskom krizom, počela investirati u jedno bolje i integriranije kontroliranje svojih vanjskih granica. Krenulo je s idejom o jačanju Frontexa koji se pokazao nedovoljan i došlo se do ideje o zajedničkom instrumnetu Europske granične i obalne straže koja je u ovom zadnjem prijedlogu povezala dvije osnovne komponente. Jedno su snage država članica za nadzor granica, što je još uvijek temeljna ingerencija država članica, a drugo, budući da mnoge države nemaju dovoljne kapacitete, dodana je komponenta Europske granične i obalne agencije koji je u ovom prijedlogu izrazito i revolucionarno ojačana s, u perspektivi, 10.000 operativaca", tumači Picula.

Članice time, primjerice, mogu dobiti pomoć u evidentiranju izbjeglica, popisivanju te bržem procesuiranju zahtjeva za azilom, navodi hrvatski zastupnik.

Hrvatska, kao i sve zemlje koje imaju vanjske granice EU-a morat će se brzo prilagođavati ovoj uredbi, napominje Picula. "Za Hrvatsku, zemlju koja ističe ulazak u Schengen kao visoki politički cilj, alibija za nečinjenje nema. Vidimo što se događa u našem neposrednom susjedstvu, to nije više samo BiH, tu je Crna Gora i Albanija. Sve su to zemlje koje nemaju dovoljne kapacitete da se nose s izbjegličkim valom koji se pojavljuje svakog proljeća. Ali Hrvatska ima tu mogućnost da vlastitu potrebu kontrole i zaštite granice kolektivizira s onim što je EU prepoznao kao zajedničko.", kazao je Picula. 

Na pitanje zašto je iskazana  zadrška prema prema prijedlogu Komisije koja je tražila 2020. kao rok za uspostavu punog sastava, Picula je odgovorio da jedan dio europske politike ne zna kako će se raspodijeliti ingerencije  između Frontexa i nacionalnih država.

"I od tuda proizlazi određena skepsa jer su sve države manje više osjetljive na pitanje granica, tko je nadzire i čija je zadnja. Mislim da će se ta skepsa rješavati u hodu i da smo, što se toga tiče, krenuli na put bez povratka".

Europarlamentarka Ruža Tomašić (ECR) smatra da  je predloženi smjer razvoja agencije pogrešan i stoga je uskratila potporu zakonu.

"Frontex treba imati ulogu u zaštiti vanjskih granica Unije, ali predloženi je smjer razvoja agencije pogrešan. Umjesto usko specijaliziranih mobilnih snaga za brzu reakciju u slučaju krize uz paralelno jačanje graničnih policija koje su najkompetentnije braniti granicu, stvara se nova pretjerano birokratizirana služba s previše zaposlenih čija će učinkovitost biti vrlo upitna", rekla je Tomašić na raspravi.

Smatra da se problem nezakonitih migracija mora  rješavati na izvorištu, a Frontexu ovim prijedlogom nisu dane ovlasti da sudjeluje u vraćanju migranata iz trećih zemalja u treće zemlje. 

"To znači da Frontex, primjerice, neće moći asistirati u vraćanju nezakonitih migranata iz sjevernoafričkih zemalja u države iz kojih ti migranti dolaze", dodala je.

Ovakvom politikom, smatra Tomašić,  "sami sebe osuđujemo na borbu protiv nezakonitih migracija i organiziranog kriminala na svome pragu umjesto da problem rješavamo što je moguće dalje od svojih granica". 

"Migracijska politika i politika azila traže drastičnu, a ne ovakvu kozmetičku promjenu", ocijenila je Tomašić.

Zastupnica Željana Zovko je u raspravi o graničnoj i obalnoj zaštiti EU-a istaknula da''snažnu i koherentnu Europsku uniju možemo očuvati samo s funkcionalnom kontrolom na njenim vanjskim granicama“ i podsejtila kako Hrvatska ima najdužu kopnenu vanjsku granicu Unije.


(HINA, 17. 4. 2019.)