Na sjednici održanoj 21. rujna Povjerenstvo je raspravilo prijedlog izvještaja o izvršenju državnoga proračuna za prvo polugodište 2021. godine, i smjernice za izradu proračuna za 2022. te projekcije za 2023. i 2024.

Kako ističu u svom priopćenju od ponedjeljka, ostvarena kretanja u 2021. godini upućuju na brži oporavak od ranije projiciranog, čemu su doprinijele poduzete fiskalne mjere za ublažavanje posljedica pandemije. 

Pozivaju Vladu da prilikom izrade prijedloga proračuna za 2022. svoje projekcije rasta prilagodi najnovijim kretanjima, ali i da izbjegava donošenje mjera s trajnim negativnim učinkom na javne financije. 

Upozoravaju i da bi se u uvjetima očekivanog nastavka rasta hrvatsko gospodarstvo moglo uskoro suočiti s ograničenjima koji proizlaze iz niske stope potencijalnog rasta, koju je potrebno povećati kroz reforme i ulaganja.  Stoga, navode, već od 2022. očekivani oporavak i ukidanje kriznih mjera potrebno je iskoristiti za snažniju konsolidaciju javnih financija te osigurati punu primjenu fiskalnih pravila od 2023. godine.

U osvrtu na izvršenje proračuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, iz Povjerenstva ističu da se ekonomska aktivnost Hrvatske ubrzano oporavlja te se očekuje da će uskoro doseći predpandemijsku razinu.

Takva kretanja, ističu, pogoduju oporavku i rastu proračunskih prihoda, što pridonosi smanjenju proračunskog manjka. Istodobno, proračunski rashodi nastavljaju rasti što se velikim dijelom može povezati s mjerama usmjerenim borbi protiv posljedica pandemije. 

U takvim okolnostima, Povjerenstvo podsjeća na potrebu da se oporavak iskoristi za fiskalnu konsolidaciju kroz kontrolu rasta rashoda i njihovim preusmjeravanjem u područja koja će u što većoj mjeri pridonijeti potencijalnom rastu. 

Državnim proračunom za 2021. ukupni prihodi planirani su u iznosu od 150,2 milijardi kuna, a u prvom polugodištu 2021. ostvareni su u iznosu od 74,1 milijardu, što je 49,3 posto godišnjeg plana. U odnosu na isto razdoblje 2020., ukupni prihodi veći su za 13,7 milijardi kuna ili 22,8 posto. 

Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 167,4 milijardi kuna, a u prvom polugodištu 2021. izvršeni su u iznosu od 84 milijarde (50,2 posto godišnjeg plana), što u odnosu na  isto razdoblje 2020. predstavlja porast za 6,9 milijardi ili 8,9 posto.

Razlika ukupnih prihoda i rashoda državnog proračuna u prvoj polovini 2021. iznosi 9,8 milijardi kuna ili 2,5 posto BDP-a, što je 57,7 posto godišnjeg plana.

U odnosu na isto razdoblje 2020. kada je iznosio 16,7 milijardi kuna, deficit je manji za 6,9 milijardi. Na razini opće države, ukupni manjak iznosi 9 milijardi kuna (2,3 posto BDP-a ili 48 posto godišnjeg plana).

S obzirom na pozitivna ekonomska kretanja, ističu iz Povjerenstva, manjak na razini cijele 2021. godine mogao bi biti manji od planiranih 18,8 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a. Time bi i manjak opće države prema ESA metodologiji mogao biti nešto manji od planiranih 3,8 posto BDP-a u 2021. godini.

Makroekonomske projekcije nisu pretpostavile snažan rast u prvih šest mjeseci

U osvrtu na Smjernice za 2022., iz Povjerenstva između ostalog ističu da su makroekonomske projekcije iz tih Smjernica sastavljene još u ožujku 2021. i nisu pretpostavile tako snažan i brz oporavak gospodarstva od 7,5 posto u prvih šest mjeseci ove godine, a snažan rast nastavljen je i u trećem tromjesečju.

S druge strane, navode, projekcije iz Smjernica vrlo su optimistične u pogledu iznosa i učinka korištenja sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO) u idućem financijskom razdoblju. Uz takve pretpostavke, Smjernice predviđaju da će BDP realno porasti za 5,2 posto u 2021. godini, 6,6 posto u 2022., 4,1 posto u 2023. i 3,4 posto u 2024. godini. 

Europska komisija, pak, u srpnju je objavila novu projekciju te sada očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 5,4 posto u 2021. i 5,9 posto u 2022. godini, pri čemu očekuje i znatno sporiji rast cijena, navode iz Povjerenstva. 

Takve projekcije i ostvarena kretanja u drugom i trećem tromjesečju 2021. ukazuju da su projekcije iz Smjernica kao i ljetne projekcije Europske komisije podcijenjene i potrebno ih je ažurirati prilikom izrade sljedećih proračunskih dokumenata (izmjena i prijedloga proračuna), kažu u Povjerenstvu.

No, smatraju da je Vlada optimistična u pogledu projekcija za iduću razdoblje, posebice ukoliko se ostvari ubrzani oporavak već u ovoj 2021. godini. U takvim okolnostima, jaz proizvodnje zatvara se već u 2022. i Hrvatska će ponovno biti  suočena s ograničenjima niske stope potencijalnog rasta za čije je povećanje potrebno provođenje reformi i dodatna ulaganja u izvore rasta, napominju.

Ujedno, Povjerenstvo upozorava na povećanje inflacije uslijed rasta cijena sirovina i proizvođačkih cijena na međunarodnom tržištu, i na koje bi dodatno mogli utjecati i domaći čimbenici, posebice na strani ponude radne snage uslijed iseljavanja i nepovoljne demografske situacije.

Također, pojačano korištenje sredsava iz MOO-a moglo bi stvoriti dodatni pritisak u sektorima poput logistike ili građevinarstva koji su već sada suočeni sa značajnim ograničenjima na strani ponude.

Povjerenstvo vidi izazov u sveopćoj volji za provedbu nužnih reformi

U osvrtu na proračunske projekcije, Povjerenstvo pozdravlja nastavak dosadašnje prakse konzervativnog planiranja proračunskih prihoda, koji se ogleda u znatnom smanjenju udjela prihoda u BDP-u i koji se smanjuje s 37,7 posto BDP-a u 2021. na 33,9 posto u 2024. godini.

Istovremeno, kao i u prethodnim stajalištima, poziva Vladu da napravi evaluaciju i procjenu rizika prethodnih i trenutno važećih aktivnosti te prihoda i rashoda, posebice u pogledu napravljenih poreznih izmjena kako bi se stekao uvid njihovih stvarnih fiskalnih učinaka. 

Između ostalog, ističu da proračun ukazuje da će se tijekom planiranog razdoblja ostvariti značajno smanjenje deficita opće države od očekivanih 3,8 posto u 2021. godini na 1,5 posto u 2024. godini. Međutim, kako navode, takva kretanja u velikoj mjeri proizlaze iz očekivanog oporavka i cikličke su prirode. U uvjetima niske razine potencijalnog rasta, predviđeni rast dovest će do naglog otvaranja pozitivnog jaza proizvodnje već iduće 2022. godine. 

Kako ključni čimbenik fiskalne održivosti proizlazi iz rasta gospodarskog potencijala koji služi kao osnovica za financiranje javne potrošnje, Povjerenstvo snažno poziva na što bržu konsolidaciju na svim razinama te pripremu što većeg broja kvalitetnih i održivih projekata kojima bi se u što većoj povukla sredstva za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva. Ujedno, izazove vidi u postojećim kapacitetima i sveopćoj volji za provođenje nužno potrebnih strukturnih reformi u okviru cjelokupnog javnog sektora, posebice u zdravstvu, javnoj upravi i obrazovanju, ali i u drugim sektorima.

Kako ističe u svom priopćenju, Vlada mora na svim razinama inzistirati i uložiti maksimalne napore kako bi se, s jedne strane, jasno i nedvosmisleno krenulo u nužno potrebne reforme i povećala učinkovitost javne potrošnje te, s druge strane, privuklo što veći iznosi sredstava iz EU fondova.  

Povjerenstvo navodi i da u uvjetima očekivanog gospodarskog poleta očekuje se smanjenje udjela duga u BDP-u s 88,7 posto u 2020. na 86,6 posto u 2021., 82,5 posto u 2022., 79,5 posto u 2023. i 76,8 posto u 2024. godini.

Očekivano smanjenje tog omjera u trogodišnjem proračunskom razdoblju iznosi gotovo 10 postotnih bodova ili preko 3 postotna boda godišnje, čime će biti ostvareno fiskalno pravilo duga, ističu iz Povjerenstva. Međutim, omjer duga i nadalje će biti znatno veći nego prije pandemije, te će biti potrebno ulagati kontinuirani napor za osiguranje fiskalne održivosti, zaključuju u priopćenju.

(HINA, 27. 9. 2021.)