"Riječ je o trećem po redu pozitivnom izvješću, budući da su do 2016. godine sva izvješća bila negativna, a što se povezuje s nižim stopama pogreške u različitim rashodovnim područjima europskog proračuna. Razina grešaka u koheziji se, pak, povećala u odnosu na prethodne dvije godine s 4,8 posto u 2016., 3,0 posto u 2017. na 5,0 posto u 2018.", rekla je Maletić.

Pojasnila je da je razlog tome dijelom u odabranom uzorku, jer su prošle godine bili obuhvaćeni najviše projekti Europskog socijalnog fonda, a puno manje kompleksniji infrastrukturni projekti i veće nabavke. Stopi pogreške kohezijske politike, smatra Europski revizorski sud, s udjelom od 30 posto najviše su pridonijeli neprihvatljivi rashodi i projekti, pri čemu javna nabava i promjene regulative usred perspektive muče sve gospodarske sustave.  Maletić smatra kako pogreške ne znače da novčana sredstva nisu svrsishodno iskorištena te da od razine grešaka u koheziji veći problem predstavlja niska apsorpcija sredstava.

Maletić: U 2018. Hrvatska zadnja po isplaćenim sredstvima, bolji rezultati očekuju se 2019. zbog značajnijih skokova u ugovaranju

"Hrvatska je po isplaćenim sredstvima na posljednjem mjestu, što za 2018. nije veće iznenađenje s obzirom na to da su značajniji skokovi u ugovaranju zabilježeni tijekom 2017. i 2018. pa se bolji rezultati očekuju u izvješću za 2019.", rekla je Maletić.

Europski revizorski sud u izvješću iznosi i mišljenje kako je potrebno redefinirati indikatore uspješnosti u kojima bi se sve članice mogle prepoznati, skrenuvši pozornost na činjenicu kako se za čak 27 od 87 indikatora u Višegodišnjem financijskom okviru za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju nisu mogle utvrditi početne veličine i parametri mjerenja uspješnosti. Ivana Maletić zaključno je zastupnike dvaju odbora upoznala s načelima rada tog suda i njegovim redovnim publikacijama koje Hrvatskoj svojim nalazima, primjerice, mogu biti poticaj u pregovorima oko povećanja predviđene financijske omotnice. Na sastanku su razmijenjena i mišljenja oko učinka kohezijskih sredstava dodijeljenih jugoistočnim članicama na gospodarski rast zapadnih članica, pitanja unutarnjih migracija i demografskih izazova, izravne povezanosti sredstava za inovativnost malim i srednjim poduzećima u okviru programa Horizon na stope gospodarskog rasta, te alarmantnog stanja nepodmirenih obveza proračuna EU-a koje su 2018. prešle 280 milijardi eura što je iznos dvogodišnjeg proračuna Europske unije.

(HINA, 30. 10. 2019.)