Dio javnosti, ukazuju građanske incijative, zabrinut je zbog učinaka promjena računanja vremena koja se trenutno radi u posljednjem vikendu ožujka i listopada. Brojne studije nisu uspjele doći do konačnog zaključka o štetnosti takve prakse, ali su ipak ukazale na određene negativne učinke po ljude, upozoravaju europarlamentarci. 
Zastupnici su u stoga u rezoluciji pozvali Komisiju da provede opsežnu procjenu direktive iz 2001. godine o ljetnom i zimskom računanju vremena i, ako će biti potrebno, iznese prijedlog za njenu promjenu. 
Rezolucija je usvojena s 384 glasova za, 153 protiv i 12 suzdržanih .
Prema pobornicima promjene računanja vremena, usvojene na europskom kontinentu početkom 20. stoljeća, ta mjera omogućuje uštedu energije i poboljšava produktivnost. 
Protivnici ističu probleme brojnih osoba da se dva puta godišnje prilagode promjeni računanja vremena. 
Skupina zastupnika u Europskom paralmentu već dvije godine zagovara promjenu direktive Europske komisije i ukidanje te prakse. 
"Znanstvena istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata", istaknuo je u listopadu češki europarlamentarac Pavel Svoboda (EPP), voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko inicijative za ukidanje pomicanja sata. 
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija, među kojima su hrvatski zastupnici Davor Škrlec (Zeleni) i Ivici Tolić (HDZ/EPP). 
"Mi već dvije godine u Europskom parlamentu raspravljamo o inicijativi ukidanja pomicanja sata, tj. zimskog i ljetnog računanja vremena i zalažemo se da se zadrži samo jedno vrijeme", rekao je za Hinu Škrlec koji  nije u potpunostio zadovoljan usvojenom rezolucijom. 
Do prije mjesec dana, kazao je Škrlec, činilo se da su eurozastupnici "kompaktni" po tom pitanju, no unutar EPP-a je došlo do raskola jer jedna skupina traži da se amandmanom izmjeni rezolucija koja bi od Komisije prvo tražila da napravi procjena utjecaja tih promjena vremena pa da se tek onda ide u promjenu direktive. 
"Čini mi se da će se time rješavanje tog problema odgoditi za nekoliko godina. Za studiju o utjecaju na ljude, životinje i biljke potrebno je vrijeme, što znači da se s rješavanjem tog problema ne može početi u ovom sazivu parlamenta", kazao je Škrlec. 
Pritom je podsjetio da su već provedena istraživanja koja nepobitno dokazuju štetnost mijenjanja biološkog sata na zdravlje ljudi. 
"Ja mislim da bismo se trebali vratiti na ono što je temelj funkcioniranja svijeta, a to je astronomsko računjanje vremena", kazao je Škrlec. 
Upozorio je, međutim, da turistički sektor i nordijske zemlje zbog profita zagovaraju ljetno računanje vremena. 
"Time bi se aktivni život i potrošnja još više produljili u večernje sate", dodao je hrvatski eurozastupnik i podsjetio da biljke i životinje isključivo funkcioniraju po astronomskom satu.
"Nemojmo biti sebični i svijet prilagođavati sebi", poručio je Škrlec. 
Zastupnik Škrlec je povjerenicu za promet, Violeti Bulc, u raspravi na plenarnoj sjednici upozorio da"Europska komisija zanemaruje istraživanje negativnih utjecaja i odbija djelovati, tvrdeći kako države članice moraju napraviti prvi korak".
"Države članice, pak, tvrde da je Komisija odgovorna, što dovodi do stalnog prebacivanja odgovornosti. Je li potrebno pokrenuti europsku građansku inicijativu da se sakupi milijun potpisa građana pa da se tek tada u Europskom parlamentu i Komisiji ovo pitanje počne razmatrati kao važno pitanje, a ne kao nevažno kako pojedini zastupnici ističu", rekao je Škrlec. 
Ured zastupnika je u priopćenju naveo kako je prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20 posto Europljana. To uključuje prvenstveno umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.  


(HINA, 08. 02. 2018.)