Europski parlament je u neobvezujućoj rezoluciji zatražio postupno ukidanje tog herbicida do prosinca 2022., počevši od potpune zabrane uporabe u kućanstvima.

Europarlamentarci su zatražili da se od prosinca ove godine zabrani uporaba herbicida koji sadrže glifosat u nepoljoprivredne svrhe na javnim površinama poput parkova i vrtova, te zabrani korištenje u poljoprivredi u slučaju kada biološke alternative (tj. „integrirani sustavi zaštite bilja") dobro funkcioniraju za suzbijanje korova.

Neobvezujuća rezolucija usvojena je s 355 glasa za, 204 protiv, a 111 zastupnika bilo je suzdržano.

Države članice glasovat će o prijedlogu Komisije za obnovu odobrenja za prodaju glifosata u srijedu.

Glifosat je patentiran početkom 1970-ih, na tržište je uveden 1974. godine kao herbicid širokog spektra i ubrzo je postao najprodavaniji herbicid. Patent mu je istekao 2000. godine pa mnoge tvrtke trenutno prodaju glifosat, te je trenutno u Europi registrirano nekoliko stotina proizvoda za zaštitu bilja koji sadrže glifosat.

Kontroverza oko Monsantovog proizvoda se proširila kada je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) 2015. objavila da on "vjerojatno uzrokuje rak kod ljudi". 

Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je u ožujku ove godine svoje mišljenje o toksičnosti glifosata i proglasila ga nekancerogenim, potvrdivši prethodno izneseno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) da „nije vjerojatno da glifosat predstavlja opasnost za ljude zbog kancerogenih učinaka”.

Nakon što su postali dostupni tzv. "Monsanto Papers", interni dokumenti tvrtke Monsanto, koja je vlasnik i proizvođač Roundupa, proizvoda čija je glifosat aktivna tvar, počele su se iznositi sumnje u vjerodostojnost nekih studija koje se koriste u procjeni sigurnosti glifosata.

Zastupnici u EP-u su istaknuli kako bi se znanstvena ocjena pesticida za regulatorno odobrenje EU-a trebala temeljiti samo na objavljenim stručno recenziranim i neovisnim studijama koje su naručila nadležna javna tijela. 

Davor Škrlec, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, pozdravlja usvajanje rezolucije i smatra kako je to nova pobjeda u borbi protiv interesa agrokemijske industrije i poziva nadležno ministarstvo Hrvatske da se usprotivi produljenju uporabe glifosata u EU-u. 

"Europski parlament konačno je uzeo u obzir zdravstvene i okolišne rizike od upotrebe glifosata, najčešće korištene aktivne tvari u proizvodima za uklanjanje korova koju je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije 2015. godine proglasila kancerogenom za životinje i vjerojatno kancerogenom za ljude. Razvoju situacije doprinijele su i brojne tužbe u SAD-u gdje više od tisuću poljoprivrednika optužuju tvrtku Monsanto da njihov herbicid na bazi glifosata uzrokuje razvoj karcinoma tzv. ne-Hodgkinov limfom. Sada je red na državama članicama EU-a da na sutrašnjem sastanku u Bruxellesu na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu ne podrže prijedlog Europske komisije o produljenju dozvole za glifosat na još 10 godina. Stoga još jednom pozivam naše predstavnike iz nadležnog ministarstva, koji će u srijedu predstavljati Hrvatsku na spomenutom sastanku, da zauzmu stav protiv glifosata kao što je to učinila Francuska", traži Škrlec, priopćio je njegov ured.

"Ukoliko se na sutrašnjem glasovanju ne uspije sakupiti kvalificirana većina, a to je 16 država članica koje obuhvaćaju 65 posto građana EU-a, konačnu odluku o glifosatu mora donijeti Europska komisija, budući da dozvola za korištenje glifosata istječe 31. prosinca. Međutim, obnova dozvole bez podrške država članica bio bi vrlo sporan potez, a predsjednik Juncker već je rekao kako dozvolu neće odobriti bez toga. Toliko je neodgovorenih pitanja o sigurnosti glifosata i zbog toga bi bilo potpuno nesmotreno od Komisije da produži dozvolu za njegovo korištenje na još 10 godina. Vrijeme je za poljoprivredni model bez upotrebe pesticida. Veliki argumenti agrokemijske industrije izgubili su kredibilitet", tumači zastupnik Zelenih.

Rezoluciju je podržala i europarlamentarka Marijana Petir (EPP) koja ističe da se odluka o produženju odobrenja uporabe glifosata mora donositi poštujući "načelo predostrožnosti". "Iako su ranija istraživanja isključivala povezanost glifosata s rakom, sve više novih radova dokazuju povezanost toga spoja s učestalijom pojavom limfoma", napominje Marijana Petir.

"Međunarodna agencija za istraživanje raka 2015. godine uvrstila je glifosat u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka. Naime, 2013. sustavnim pregledom epidemioloških studija radnika koji u svom radu koriste herbicide, a koji su bili izloženi formulacijama s prisustvom glifosata, nije pronađen značajan rizik, navodeći kako su raspoloživi podaci kontradiktorni i daleko od toga da bi bili uvjerljivi. Zbog toga je učinjena nova meta-analiza istih studija 2014. godine koja je pokazala povećan rizik od B-staničnog limfoma, najučestalijeg oblika non-Hodgkinova limfoma. Radnici izloženi glifosatu imali su dvostruko veću vjerojatnost da razviju tu bolest u odnosu na prosječnu populaciju. Zbog toga sam zatražila da se nakon 15. prosinca 2017. pa sve do končane zabrane primjene glifosata 2022. godine ne odobrava nikakva neprofesionalna uporaba glifosata niti da se odobri ikakva uporaba glifosata u javnim parkovima, javnim vrtovima ili na javnim igralištima te u njihovoj blizini", objasnila je zastupnica Petir u izjavi za Hinu. 

Otpor produljenju dozvole za glifosat pruža i Europska građanska inicijativa (ECI) koju je Europska komisija ovog mjeseca proglasila uspješnom. Inicijativa koja je pokrenuta početkom ove godine prikupila je potrebnih milijun potpisa građana Europske unije i poziva Europsku komisiju da državama članicama predloži zabranu glifosata, provede reformu postupka odobravanja pesticida i da na razini EU-a utvrdi obvezne ciljeve smanjenja upotrebe pesticida. 

Organizatori će predstaviti svoju inicijativu na javnom saslušanju 20. studenog u Europskom parlamentu, a Komisija će u službenom odgovoru objasniti koje će mjere predložiti kao odgovor na građansku inicijativu te razloge poduzimanja ili nepoduzimanja mjera.

Konačnu odluku o odobrenju uporabe tog sredstva donose nacionalni stručnjaci koji sjede u EU-ovom Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje. Oni mogu usvojiti ili odbiti prijedlog Komisije kvalificiranom većinom, a ako ne postoji takva većina, odluku donosi Europska komisija.


(HINA, 24. 10. 2017.)