Industrija čini više od 20 posto gospodarstva EU-a i zapošljava oko 35 milijuna ljudi, a s njom je povezano više milijuna radnih mjesta. Ona čini 80 posto izvoza robe. Zastupnici smatraju da bi se revidirana industrija strategija trebala provoditi u dvije faze, kroz fazu oporavka kako bi se očuvala radna mjesta, ponovno aktivirala proizvodnja i prilagodilo razdoblju nakon koronakrize, nakon čega slijede faza obnove i industrijske transformacije.

EU treba omogućiti poduzećima doprinos klimatskoj neutralnosti, kako je predviđeno u Zelenom planu. Poduzeća iz EU-a, posebno mala i srednja, trebaju dobiti podršku u prijelazu na digitalno i ugljično neutralno gospodarstvo te stvoriti visokokvalitetna radna mjesta, a da se pritom ne ugrozi konkurentnost EU-a, ističe Parlament.

Mala i srednja poduzeća okosnica su gospodarstva EU-a i čine više od 99 posto svih europskih poduzeća. Industrijska strategija treba se usredotočiti na njih jer su mnoga, zbog nacionalnih mjera povezanih s koronavirusom, u dugovima, čime se smanjuje njihov ulagački kapacitet, što će vjerojatno u dugoročnom razdoblju dovesti do usporenog rasta, smatraju zastupnici. Fond za oporavak od pandemije covida-19 dio je prve faze odgovora na izvanredno stanje i treba ga raspodijeliti ovisno o pretrpljenoj šteti, promjenama i financijskoj pomoći koja je već primljena iz nacionalnih programa potpore. Prednost treba dati poduzećima usmjerenima na digitalnu i ekološku transformaciju, a time i na ulaganja u okolišno održive djelatnosti.

Zastupnici žele osigurati pravednu zelenu i digitalnu tranziciju nakon koje slijede inicijative za usavršavanje i prekvalifikaciju radnika. Traže novu procjena utjecaja potencijalnih troškova tranzicije za europska poduzeća. Smatraju da državne potpore ne smiju uzrokovati trajne poremećaje na jedinstvenom tržištu. Zauzimaju se i za vraćanje strateških industrija u EU. U drugoj fazi industrijska strategija treba osigurati konkurentnost, otpornost i dugoročnu održivost. Zastupnici ističu važnost usmjerenosti na socijalne aspekte strukturnih promjena. Zauzimaju se za revitalizaciju područja koja se oslanjaju na fosilna goriva s pomoću Fonda za pravednu tranziciju, koji je dio plana EU-a za financiranje borbe protiv klimatskih promjena.

Pozivaju da se osigura dodjela europskih subvencija ekološki održivim poduzećima i poveća održivo financiranje poduzeća u procesu dekarbonizacije. Ističu važnost mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika kako bi se proizvođači i radna mjesta u EU-u zaštitili od nepoštenog međunarodnog tržišnog natjecanja.

Naglašavaju i važnost europske farmaceutske industrije kako bi se sačuvala visoka kvaliteta proizvodnje i zajamčili pristupačni lijekovi. Pozivaju na plan za smanjenje rizika nestašice lijekova. Ističu također važnost iskorištavanja potencijala kružnog gospodarstva, davanje prednosti načelu „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, uštede energije i tehnologije obnovljive energije.

S tim u vezi, ističu važnost upotrebe plina za prijelaz s fosilnih goriva i vodika kao potencijalne revolucionarne tehnologije. Pozivaju i na ulaganje u umjetnu inteligenciju i uvođenje jedinstvenog europskog digitalnog i podatkovnog tržišta, izgradnju boljeg sustava digitalnog oporezivanja i razvoj europskih standarda za kibernetičku sigurnost.  Pozivaju i na reviziju protumonopolskih pravila EU-a kako bi se osigurala konkurentnost na globalnoj razini, te na veća ulaganja u istraživanja i inovacije, navodi Parlament.

(HINA, 26. 11. 2020.)