Uredbu je dan prije, u utorak, donijelo i Vijeće EU-a, drugi suzakonodavac i sada su ispunjeni uvjeti da stupi na snagu 1. siječnja 2021.

"Uspjeli smo. Sada imamo zakon. Nikakva jednostrana deklaracija ne može promijeniti ovu činjenicu.  Režim uvjetnosti omogućit će nam da podvrgnemo pažljivom ispitivanju sumnjive planove za korištenje fondova EU-a suprotne vrijednostima EU-a", rekao je suizvjestitelj EP-a za ovo pitanje Petri Sarvamaa (EPP, Finska). 

"Jednostrana deklaracija" koju Sarvamaa spominje odnosi se na zaključke Europskog vijeća od prošlog tjedna, koji sadrže interpretativnu izjavu zahvaljujući kojoj su Mađarska i Poljska odustale od svoga veta. 

Njemačko predsjedništvo dogovorilo je s Mađarskom i Poljskom kompromis prema kojem se mehanizam o uvjetovanosti vladavinom prava neće primjenjivati dok se o njegovoj zakonitosti ne očituje Sud EU-a. Nakon što Mađarska i Poljska podnesu zahtjev za ispitivanje zakonitosti, što će se sigurno dogoditi, Sudu će možda trebati do dvije godine da se o tome očituje. 

"Očekujemo od Komisije, kao čuvarice europskih ugovora, da samostalno počne s primjenom ove uredbe od 1. siječnja 2021. godine", dodao je Sarvamaa.

"EU nije ustanova 'à la carte', gdje možete zadržati svoja prava, a ne ispunjavati svoje obveze. Ona je zajednica utemeljena na zajedničkim vrijednostima koje države članice i građani moraju podržavati", izjavila je suizvijestiteljica iz redova socijalnih demokrata Eider Gardiazabal Rubial (Španjolska).  

I predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svom govoru zastupnicima Europskog parlamenta u srijedu ujutro potvrdila je da neće biti nikakve odgode u primjeni toga mehanizma.

"Svaki slučaj nakon 1. siječnja 2021. bit će tretiran. Nijedan neće biti izgubljen", izjavila je von der Leyen.

"Postoji strah da će primjena uredbe biti odgođena i da odgođena pravda znači negaciju pravde. To se neće dogoditi. Uredba će se primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine. Svako kršenje koje se dogodi nakon toga dana bit će pokriveno. Jamčim vam da će Komisija uvijek djelovati potpuno autonomno, poštujući u potpunosti zakon uz punu objektivnost", rekla je von der Leyen.

Iz njezinih riječi slijedi da će se uredba primjenjivati i retroaktivno kako bi se pokrilo razdoblje dok se ne dobije pravorijek Suda EU-a. Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu će glasati i o uredbi o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027.

Paralelno s tim glasat će i o pravno neobvezujućoj rezoluciji, kojom žele poslati političku poruku o cijelom proračunskom paketu, uključujući i uredbu o vladavini prava. U toj rezoluciji, čiji je tekst već usuglašen i za kojeg stoje četiri najveće političke skupine, između ostaloga se kaže da Europsko vijeće nije zakonodavno tijelo koje svojim izjavama može mijenjati zakone.

"Europsko vijeće ne izvršava zakonodavne funkcije; Europski parlament stoga smatra da se političke izjave Europskog vijeća ne mogu smatrati tumačenjem zakonodavstva jer je tumačenje u nadležnosti Suda Europske unije", kaže se u rezoluciji. 

Također se kaže da su suzakonodavci (Vijeće i Parlament) dogovorili da se Uredba o općem sustavu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije primjenjuje od 1. siječnja 2021. i da će se morati primjenjivati na sve obveze i plaćanja.

"Primjenjivost Uredbe ne može ovisiti o usvajanju smjernica jer je dogovoreni tekst dovoljno jasan i nisu predviđeni provedbeni instrumenti; Europski parlament očekuje od Komisije, kao čuvarice Ugovora, da osigura potpunu primjenjivost Uredbe od datuma koji su dogovorili suzakonodavci te podsjeća da samo Sud Europske unije može poništiti Uredbu ili njezin dio", kaže se u tekstu rezolucije.

Prema interpretativnoj izjavi koju su usvojili čelnici država ili vlada na samitu prošli tjedan, Komisija neće predlagati mjere prema uredbi o mehanizmu uvjetovanosti dok ne razradi smjernice za primjenu mehanizma, a te smjernice mogu biti dovršene tek nakon odluke Suda EU-a. 

Nakon samita i mađarski i poljski čelnici proglasili su pobjedu, tvrdeći da su zaključci Europskog vijeća iznad zakona EU-a.  Europsko vijeće je najviše političko tijelo, koje čine šefovi država ili vlada država članica. Ono nije zakonodavno tijelo, ono u svojim zaključcima, koji su uvijek mogu donijeti isključivo jednoglasno, daje smjernice na temelju kojih Komisija izrađuje zakonodavni prijedlog, a Vijeće EU-a i Parlament kao zakonodavna tijela izglasavaju zakone.

(HINA, 16. 12. 2020.)