„Ova mjera čini me manje zabrinutim za budućnost djece. To ne govorim kao političar, nego kao roditelj”, rekao je u utorak u raspravi o mjeri Rumunj Dragos Tudorache iz redova liberala, jedan od dvojice izvjestitelja. 

Tom obvezujućom mjerom, izglasanom u srijedu s 523 glasova 'za' i 48 'protiv', zabranit će se i ograničiti korištenje umjetne inteligencije za niz praksi za koje se smatra da nisu etične ili krše temeljna ljudska prava, poput prepoznavanja emocija na radnom mjestu, klasificiranja pojedinaca po etnicitetu, vjerskom ili seksualnom opredjeljenju, društvenog bodovanja ili prepoznavanja lica. 

Za sadržaj nastao umjetnom inteligencijom morat će se naglasiti da je stvoren tom tehnologijom, a tvrtke koje se koriste AI-jem morat će svoje modele razvijati tako da ne generiraju ilegalni ili diskriminatorni sadržaj. 

Akt određuje četiri kategorije rizika od korištenja AI-ja, od one najriskantnije na područjima poput prometa i zapošljavanja,do one s minimalnim rizikom poput videoigrica ili filtera za spam. Shodno opasnosti EU predviđa i količinu nadzora i pravila koje se moraju poštivati. 

Tudorache i Brando Benifei, Talijan iz redova socijalista i demokrata koji je drugi izvjestitelj, naglašavaju kako je cilj akta istovremeno zadržati potencijal tog sektora za inovacije i zadržati europsku konkurentnost na tom području. 

Cilj je „humanocentričan razvoj” AI-ja, rekli su na konferenciji za medije u srijedu. 

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton u raspravi je rekao kako su pregovori o aktu bili najduži u povijesti Europske unije te da je u njima sudjelovalo 350 organizacija.

„Uspjeli smo pronaći ravnotežu između upravljanja rizicima i promocije inovativnosti”, smatra Francuz. Tudorache i Benifei dodali su pak kako nikad nije bilo više lobiranja oko neke mjere. 

Rumunj tvrdi da se aktom osigurava „kontrola ljudi nad tehnologijom”, no i upozorava da će AI iz temelja izmijeniti naša društva te da preostaje puno posla. 

„Još uvijek ne svjedočimo punoj moći AI-ja, a on nas već iznenađuje”, kazao je. 

Tudorache smatra da je riječ o pionirskom, povijesnom aktu, te je pozvao da EU „izvozi” uvedena pravila u ostatak svijeta i promovira svoj model regulacije, pošto na području umjetne inteligencije postoji strateška međuovisnost svih dijelova svijeta. 

Ključna za uspješnost ovog akta bit će sposobnost Unije i njezinih članica u nadzoru njegove implementacije. Članice sada imaju 12 mjeseci da nominiraju nacionalne regulatore koji će surađivati s AI uredom koji se uspostavlja u sklopu Europske komisije. 

Benifei je najavio da će se njezina „postupna” implementacija pratiti s „velikom budnošću” jer je „vrag u detaljima” te europsko vodstvo zbog velikih interesa oko te teme mora ostati pozorno. 

Naglasio je da je ovaj akt tek početak, te da Europski parlament treba raditi na novim zakonima u idućem sazivu, prvenstveno kako bi EU investirao više u tu tehnologiju, poticao privatne investicije i zajednička istraživanja.

Hrvatski zastupnik u EP-u Karlo Ressler, koji je bio potpredsjednik posebnog Odbora parlamenta za umjetnu inteligenciju, pozdravio je donošenje ovog akta. 

„Kao središnja tehnologija nove industrijske revolucije, umjetna inteligencija nepojmljivom brzinom mijenja naše društvo. Poput svih alata, ova napredna tehnologija može se koristiti za unaprjeđenje naših života, ali i za distopijske scenarije”, rekao je zastupnik EPP-a.

„Zato uspostavom jasnog okvira želimo iskoristiti sve mogućnosti te istovremeno minimizirati rizike. Europi su potrebni okvir povjerenja i pravna sigurnost, uz inovacije i konkurentnost – koje Aktom o umjetnoj inteligenciji želimo potaknuti”, dodao je. 

HDZ-ov hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, potpredsjednik nadležnog Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, pozdravio je njegovo donošenje. On je istaknuo da se njime posebno štiti privatnost građana od sustava umjetne inteligencije koji su neprihvatljivog rizika. 

„Sustavi umjetne inteligencije ubrzano se razvijaju, a koristi od tih sustava naročito su vidljivi u područjima prometa, robotike, energetike i zdravstva gdje, primjerice, umjetna inteligencija omogućuje raniju dijagnostiku zloćudnih bolesti”, priopćio je. 

„Međutim, ako nije primjereno zakonodavno uređena, umjetna inteligencija može ugroziti temeljna prava pojedinca. Zato smo stvarajući prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji vodili računa o tome da stupnjevanjem njezina rizika spriječimo zlouporabu umjetne inteligencije na štetu građana”, stoji u priopćenju zastupnika EPP-a. 

Sokol piše kako je njegova politička grupacija omogućila „korištenje biometrijske identifikacije u  stvarnom vremenu na javnim mjestima radi progona za najteža kaznena djela, sprječavanja terorističkih napada i potrage za nestalima”. 

„To je velika pobjeda jer su lijeve političke grupacije u Europskom parlamentu htjele zabraniti korištenje umjetne inteligencije za otkrivanje kaznenih djela čemu smo se mi u Klubu zastupnika EPP-a oštro protivili”, tvrdi Sokol.

(HINA, 13.3.2024.)

Fotografija: Pixabay