Novi instrument namijenjen je za 19 članica EU-a koje dijele zajedničku valutu te za zemlje koje sudjeluju u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), koje mogu sudjelovati na dobrovoljnoj osnovi. Trenutačno je u ERM II jedino Danska, koja ima izuzeće od obveze uvođenja eura. ERM II je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu i služi za pripremu zemalja koja žele uvesti euro kao svoju valutu. Hrvatska je nedavno poslala pismo namjere za ulazak u ERM II.
BICC je dio zajedničkog proračuna svih zemalja članica EU-a. Oko same ideje zasebnog proračuna europodručja postoji veliko neslaganje između pristaša proračunske discipline koje predvode Nizozemska i Njemačka te južnih članica koje traže više solidarnosti. Samo ime novog instrumenta pokazuje koliko su velike razlike, sjeverne članice se protive čak i načelu postojanja proračuna europodručja. Povjerenik za ekonomske poslove Pierre Moscovici nedavno je rekao da bi "više volio da se govori o proračunu europodručja, što je svima lakše razumljivo", nego o Proračunskom instrumentu za konvergenciju i konkurentnost.
Ključna pitanja oko toga instrumenta i dalje su otvorena, među njima i veličina i način financiranja. Dio sredstava za taj instrument bio bi osiguran u okviru Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje 2021-2027. Postoji mogućnost da dio sredstava bude iz vanjskih izvora na temelju međuvladinog sporazuma zemalja sudionica.
Sam iznos toga instrumenta bit će puno skromniji nego što je to priželjkivao francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se zauzimao da se za to osigura nekoliko stotina milijardi eura.
Sada se spominje omotnica od 17 milijardi eura raspoređenih na sedam godina u okviru zajedničkog proračunskog okvira za cijelu Uniju u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju.
Namjena BICC-a je pomoći strukturne reforme i investicije u zemljama europodručja kako bi se povećao njihov potencijal rasta i pojačala otpornost na krize. On će biti komplementaran postojećim fondovima EU-a. 
Prema dogovoru postignutom na razini ministara financija europodručja, zemlje članice moći će na dobrovoljnoj osnovi predložiti dobro obrazložen i koherentan reformski i investicijski paket koji će onda ocijenjivati Komisija kroz transparetne kriterije. 
"Iz proračuna EU-a u budućnosti će se pružati financijska potpora kombiniranim strukturnim reformama i ulaganjima koje predlažu države članice europodručja. Time će se povećati učinkovitost potrošnje EU-a te će se poduprijeti konvergencija i konkurentnost u europodručju. Danas predlažemo okvir upravljanja tim novim instrumentom, što je velika novost za europodručje", izjavio je povjerenik za proračun Günther Oettinger.
Također se predviđa da same zemlje članice sufinanciraju provedbu tih reformskih i investicijskih paketa. O visini udjela se pregovara, a zasad se spominje da bi zemlje sudionice snosile 25 posto troškova.
Zemlje u svojim sveobuhvatnim reformskim i investicijskim paketima neće trebati navoditi koliko će im sredstava trebati za reforme i ulaganja. Uspostavit će se mjerila za postizanje zacrtanih ciljeva, a kada se ocijeni da su ti ciljevi ispunjeni, moći će povući novce.
Provedba ciljava pratit će se u okviru Europskog semestra.  Svaka članica eurozone trebala bi dobiti posebne smjernice za provedbu tih reformskih i investicijskih ciljeva, koji će biti usvojeni paralelno s reformskim, proračunskim i investicijskim preporukama.

(HINA, 24. 7. 2019.)