10.10.2023.

Europska komisija: Pratimo prijedlog izmjena Kaznenog zakona o tajnosti istrage

Postojeći pravni okvir u Hrvatskoj štiti medijski pluralizam i slobodu medija, ističe se u izvješću Europske komisije o vladavini prava, ali uz komentar da su novinari i predstavnici civilnog društva zabrinuti zbog predložene izmjene Kaznenog zakona i kriminalizacije otkrivanja informacija iz istraga.

Vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović u razgovoru za Hinu prokomentirala je tumačenja prijedloga izmjene Kaznenog zakona – a koje je Hrvatsko novinarstvo društvo (HND) ocijenilo ''pucnjem u novinarstvo'' – ali i novosti u medijskom zakonodavstvu, regulaciji državnog oglašavanja, borbi protiv SLAPP tužbi, fact-checkingu i brisanju sadržaja s velikih internetskih platformi.

''Europska komisija u svim državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, pomno prati sva pitanja koja se odnose na medijski pluralizam i slobodu medija. Upoznati smo i s najnovijim primjedbama Hrvatskog novinarskog društva povezanim s tumačenjem najavljenih izmjena Kaznenog zakona“, kazala je.

Podsjetila je i da je u Izvješću EK o vladavini prava za 2023. navedeno da je pučka pravobraniteljica zatražila od Ministarstva pravosuđa i uprave informacije o okviru predviđenih izmjena Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku te su nadležna hrvatska tijela u svojim odgovorima istaknula da ni jedna potencijalna izmjena tih zakona ne bi utjecala na rad novinara ni na zaštitu njihovih izvora.

Voditeljica Predstavništva EK osvrnula se i na prošlotjedno izglasavanje stava Europskog parlamenta u pregovorima o Europskom aktu o slobodi medija koji predviđa transparentnost vlasništva nad medijima u EU-u, trasparentnost državnog oglašavanja, kao i uvođenje Europskog odbora za medijske usluge koji bi nadgledao provođenje zakona.

Pravni okvir za slobodu i neovisnost medija

''Europska komisija kroz Akt o slobodi medija želi osigurati pravni okvir za slobodu i neovisnost medija u Europi kako bi se očuvala urednička neovisnost europskih medijskih kuća, poboljšala regulacija medija mjerama transparentnosti i, naposljetku, zaštitili novinari u cijelom EU'', ističe Čović Vidović.

Dodaje i kako EU djeluje na principu supsidijarnosti, što znači da se sva ona pitanja ili javne politike koje se mogu uspješno riješiti na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, ne podižu na europsku razinu. No, ističe, pokazalo se da je doista potrebno zajednički djelovati na europskoj razini kad je riječ o slobodi medija i medijskom pluralizmu.

''Predložena uredba zato, između ostaloga, obuhvaća zaštitne mjere protiv nadzora i političkog uplitanja u uredničke odluke. U prvom su planu neovisnost i stabilno financiranje javnih medija te transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele sredstava za državno oglašavanje'', kazala je Čović Vidović. Komentirala je i najavljeno donošenje hrvatskog novog ''krovnog'' Zakona o medijima.

''Još se očekuje buduća revizija Zakona o medijima, dok je hrvatska Vlada najavila izradu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. kao srednjoročnu strategiju za taj sektor. Činit će ga, između ostalog, i odredba za rano prepoznavanje i odbacivanje tzv. SLAPP tužbi radi zaštite novinara od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka'', ističe voditeljica Predstavništva EK.

Ocijenila je pozitivnim i što su HND i Sindikat novinara Hrvatske s Ministarstvom unutarnjih poslova potpisali protokole o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti, ali i o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu na štetu novinara u obavljanju radnih zadaća.

Kad je riječ o suzbijanju lažnih vijesti, misinformacija i dezinformacija, kao pozitivan primjer ističe projekt Agencije za elektroničke medije i Ministarstva kulture i medija koji se odnosi na uspostavu sustava provjere točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama u Hrvatskoj.

No, s druge strane, u posljednjem izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2023. Komisija je utvrdila srednju razinu rizika za transparentnost vlasništva nad medijima u Hrvatskoj. U predstavništvu EK u Hrvatskoj podsjećaju da se kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost hrvatska Vlada obvezala do kraja lipnja 2026. uspostaviti informacijski sustav za objavljivanje detalja o vlasništvu nad svim medijima kroz jedinstveni registar.

U izvješću EK ističe se i kako ''nije ostvaren daljnji napredak u dodatnom jačanju okvira za javno nadmetanje za državno oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima''. Čović Vidović, pak, ističe kako je od stupanja na snagu Zakona o elektroničkim medijima preliminarni podaci pokazuju da je većina nadležnih tijela organizirala zakonski propisane javne pozive.

Akt o digitalnim uslugama - novost u reguliranju sadržaja na internetu

''No, kako je utvrdila Europska komisija, nedostaju dodatna pojašnjenja tih kriterija pa ih je potrebno jasno definirati, ili pak uspostaviti neovisne mehanizme nadzora, kako bi se osigurala u potpunosti transparentna raspodjela sredstava za državno oglašavanje'', zaključuje.

Voditeljica Predstavništva EK osvrnula se i na novost u reguliranju sadržaja na internetu - Akt o digitalnim uslugama koji se počeo primjenjivati u cijeloj EU krajem kolovoza 2023. i koji štiti prava i interese svih uključenih strana, između ostalog i borbom protiv nezakonitog sadržaja na internetu.

''Akt o digitalnim uslugama olakšava uklanjanje nezakonitog sadržaja i štiti temeljna prava korisnika na internetu, uključujući slobodu govora'', ističe. Dodaje i kako je obveza i odgovornost vrlo velikih internetskih platformi i tražilica da proaktivno sprječavaju zloupotrebu svojih sustava kroz procjene rizika, ali i neovisne revizije mjera za upravljanje rizikom. Komisija stoga traži od platformi aktivan pristup u sprečavanju širenja dezinformacija i manipulacije izborima, ali i kibernetičkog nasilja nad ženama ili maloljetnicima.

U sklopu toga, na stranici transparency.dsa dostupna je i prva top-lista uklonjenog ''smeća'' s najvećih o internetskih platformi gdje se kao najčešći razlozi zbog čega je sadržaj bio izbrisan navodi da je protivan “opsegu usluge platforme “ ili da je “nezakonit ili štetan govor”, ''pornografija ili seksualizirani sadržaj', odnosno ''nasilje”. Kategorija ''negativnih učinaka na javni diskurs i izbore'' je pritom gotovo najmanje zastupljena.

''Ovo je statistika za posljednjih 90 dana, ali postoji mogućnost odabira stavke 'uvijek' pojedinačno za svaku kategoriju. Prema tim podacima, nakon provjere analitike 'uvijek' za svaku od 14 kategorija zasebno, kategorija negativnih učinaka na javni diskurs i izbore u top četiri je najmanje brisanog sadržaja'', kaže Čović Vidović.

Pritom i detalnije pojašnjava kategoriju negativnih učinaka na javni diskurs i izbore. Naime, nije dopušten netočan, obmanjujući ili lažan sadržaj koji može nanijeti znatnu štetu pojedincima ili društvu, bez obzira na namjeru. Bitna šteta uključuje tjelesnu, psihološku ili društvenu štetu i štetu nanesenu imovini. Pinterest i Tik–Tok su platforme koje su najviše zastupljene u ovoj kategoriji, odnosno s kojih se u ovoj kategoriji najviše brisalo, kazala je.

''Što se tiče učinka na hrvatsku digitalnu medijsku scenu uoči 2024. u kojoj će Hrvatska izaći na parlamentarne, europske i predsjedničke izbore, jasno je kako živimo u svijetu različitih, ponekad i polarizirajućih političkih stavova. No, sadržaj koji je u svom izrazu istinit, točan, nenasilan i ne čini štetu, dopušten je i, dakako, normalan dio medijskog prostora svih država članica EU pa tako i Hrvatske'', zaključuje Čović Vidović.

(HINA, 10. 10. 2023.)

Fotografija: Pixabay

Arhiva