Parlament vjeruje da bi humanitarne vize pomogle u sprječavanju nedopustivih smrtnih slučajeva na Sredozemlju i migracijskim putevima unutar EU-a. Izvjestitelj Juan Fernando López Aguilar (S&D)podsjetio je da je najmanje 30 tisuća ljudi izgubilo živote na Mediteranu od početka izbjegličke krize.

"Više od 90 posto ljudi koji su zatražili azil u Europi došlo je ovdje koristeći nezakonite načine, te se moramo pitati zašto. Zato što nisu imali na raspolaganju zakonit način dolaska u EU. Prema našem prijedlogu svatko ima pravo da ga se sasluša, bez da riskira svoj život ili živote svojih voljenih ulaskom u mreže trgovanja ljudima", istaknuo je López Aguilar.

Zastupnici od Komisije traže da izradi Nacrt zakona do 31. ožujka 2019. kojim će se tražiteljima azila omogućiti teritorijalno ograničena privremena dozvola za ulazak u određenu državu članicu kako bi mogli službeno zatražiti azil u bilo kojem europskom konzulatu i ambasadi ili u izaslanstvu EU-a.

Europski parlament predlaže da se humanitarne vize odobre npr. obiteljima koje pripadaju vjerskim skupinama koje su u progonu ili pod stalnim prijetnjama, zatim LGBT osobama u nekim muslimanskim zemljama ili etničkim skupinama čija je sigurnost u cjelini ugrožena.

No prije izdavanja vize, svaki podnositelj zahtjeva za vizu će biti podvrgnut sigurnosnom pregledu kroz relevantne nacionalne i europske baze podataka "kako bi se osiguralo da osoba ne predstavlja sigurnosni rizik", stoji u priopćenju Parlamenta.

Prijedlog novog sustava europskih humanitarnih viza kojeg je u prosincu prihvatio Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), Europski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici podržao s 429 glasa za, 194 protiv i 41 suzdržanih. 

Zastupnici su u utorak na sjednici usvojili i drugo Lopezovo izvješće o novim pravila o vizama za kratkotrajne boravke u EU. Posljednjih nekoliko godina broj zahtjeva za vizu porastao je za 50 posto, sa 10,2 milijuna u 2009. na 15,2 milijuna u 2016. godini.

Nova pravila imaju za cilj pojednostavniti postupke za legitimne putnike koji posjećuju Schengensku zonu za turizam, trgovinu i poslovanje, spriječiti neovlašteno useljavanje i pridonijeti unutarnjoj sigurnosti.

Neka od pojednostavljenja odnose se na to da neki podnositelji zahtjeva za vizu možda neće morati osobno podnijeti prijave čime će se smanjiti redovi, zdravstveno osiguranje neće biti preduvjet za traženje vize, naknada za vizu će se povećati sa 60 na 80 eura te će biti moguće podnijeti zahtjev do devet mjeseci prije predviđenog putovanja umjesto šest kako predlaže Komisija. 

Izvješće o izmjeni Uredbe o uspostavi Zakonika o vizama vratit će se natrag Odboru (LIBE) na pregovore kako bi se što prije započelo s trijalogom.


(HINA, 11. 12. 2018.)