Jeftini uvoz određene robe na europsko tržište iz klimatski manje ambicioznih trećih zemalja ugrožava nastojanja Europske unije da u okviru Zelenog plana smanji svoj ugljični otisak i postane klimatski neutralna do 2050., a ujedno i potiče seljenje poduzeća izvan EU-a kako bi se izbjegli europski ekološki standardi.

U usvojenom izvješću Yannicka Jadota iz Kluba zastupnika Zelenih, pod nazivom „Mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika, koji je usklađen s pravilima WTO-a" (CBAM),  traži se uvođenje pristojbe za ugljik, odnosno cijene ugljika, pri uvozu proizvoda iz trećih zemalja na europsko tržište, čime bi se osiguralo da  uvozni proizvod nije jeftiniji od istovjetnog proizvoda u Uniji.

Parlament usvojio Rezoluciju o mehanizmu EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) koji je u skladu sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), s 444 glasova za, 70 protiv i 181 suzdržanih. Određivanje cijena ugljika smatra se ključnom nadopunom postojećem sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (ETS).

Jadot navodi kako je osnovni cilj izvješća prelazak od emisije ugljika koji nastaje kao rezultat proizvodnje na europskom tlu na cjelokupni ugljični otisak određenog proizvoda.

„Cilj je proširenje područja primjene propisa EU na sve one dijelove gospodarstva koje se to tiče“, kaže Jadot te upozorava da izmještanje proizvodnje u treće zemlje zbog strožih klimatskih standarda u EU, stvara nelojalnu konkurenciju od koje se EU treba zaštititi.

"Bilo bi neprihvatljivo da zbog naših ekoloških napora imamo nelojalnu konkurenciju na europskom i međunarodnom tržištu. Nametat ćemo poduzećima koji izvoze u EU ista ograničenja koje ćemo nametati i našim poduzećima kada se radi o europskom tržištu“, istaknuo je zastupnik Zelenih.

Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo, pozitivno je ocijenio je inicijativu Parlamenta kao potporu integriteta i učinkovitosti europskog klimatskog zakonodavstva.

"Komisija će predstaviti na ljeto reviziju svih klimatskih i energetskih komada zakonodavstva, a ovaj mehanizam će biti ključan alat Europske komisije za sveobuhvatnu agendu za zeleni rast“, rekao je Gentiloni zastupnicima.

Gentiloni taj mehanizam karakterizira kao klimatsku, a ne protekcionističku mjeru.

"To je nešto čime će EU moći ostvariti svoje klimatske ambicije, a ne nešto čime želimo dobiti nelojalnu prednost nad našim partnerima. Kada bi naši partneri usvojili učinkovite politike za dekarbonizaciju svojih gospodarstva slične našima, onda bi trebali manje ovakvih propisa“, rekao je povejrenik.

Naglašava i činjenicu da je mehanizam potencijalni kandidat za nova financijska sredstva EU, što potvrđuje i Margarida Marques Iz Odbora za proračune.

Zastupnici Europske pučke stranke (EPP) upozorili na to da su ETS i CBAM dva različita mehanizma te podržavaju reviziju ETS-a, ali nisu za njegovo ukidanje i zamjenu. Evren Agnès, iz Kluba EPP-a napominje kako će sve strože mjere opteretiti industrijalce i poljoprivrednike koji najviše osjećaju nelojalnu konkurenciju, „S kakvim legitimitetom možemo od njih tražiti sve veće napore ako ih nismo u stanju zaštititi?“, upitala je Agnes.    

Catherine Griset iz Kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) ocijenila je inicijative poput ove, ali i Zelenog plana, štetnima ustvrdivši kako EU želi biti laboratorij za testiranje ekoloških ideologija, „Pokušavamo bit avangardni i uvijek izvoziti naše strukture na druge te nadodajemo ograničenje za ograničenjem. Sada pokušavamo nametnuti svjetsku cijenu emisije ugljika, a predstavljamo manje od 10% ukupnih emisija. Države u razvoju se ne mogu podrediti našim ekološkim zahtjevima“, rekla je Griset.

Europski konzervativci i reformisti (ECR) također su iskazali svoju skepsu sparm primjene mehanizma naplate ugljika. Jessica Stegrud iz ECR-a smatra kako mehanizam CBAM nije dobro rješenje „Europski trgovinski partneri će uvesti protumjere ukoliko se ovaj mehanizam primjeni, što će izazvat porast siromaštva i manje resursa za Uniju u oporavku od krize“, upozorila je švedska konzervativka.

Novi mehanizam trebao bi biti dio šire industrijske strategije EU-a i obuhvaćati sav uvoz proizvoda i robe koji su dio sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Zastupnici dodaju da bi se već do 2023., nakon procjene učinka, trebali obuhvatiti energetski sektor i energetski intenzivni industrijski sektori kao što su prerada nafte, proizvodnja cementa, čelika, aluminija, papira, stakla, kemikalija i gnojiva, koji i dalje dobivaju znatne besplatne emisijske jedinice te i dalje predstavljaju 94 posto industrijskih emisija u EU-u.

Očekuje se da će Komisija predstaviti zakonodavni prijedlog o CBAM-u u drugom tromjesečju 2021. u okviru europskog zelenog plana, kao i prijedlog o tome kako uključiti ostvarene prihode za financiranje dijela proračuna EU-a.

(HINA, 10. 3. 2021.)