Istraživanje "Parlametar" ispitalo je stavove građana o članstvu u Europskoj uniji i dobrobitima istog, smatraju li da se njihov glas čuje u EU, koji su njihovi stavovi prema Europskom parlamentu te prioritetima, djelovanju i misiji Europskog parlamenta. Istraživanje je provedeno krajem rujna i početkom listopada na uzorku od 27881 građana u 28 država članica a potvrdilo je rast pozitivnog stava prema EU, što je kontinuirani trend u istraživanjima od 2016. godine. 
Po rezultatima ankete 64 posto građana EU-a vjeruje da je njihova zemlja ostvarila korist od članstva, što predstavlja povećanje od 4 postotna boda u odnosu na 2016., a  47 posto Europljana misli da se njihov glas u Europskoj uniji čuje, što je najbolji rezultat od Europskih izbora 2009.
Udio  građana koji imaju pozitivan stav o članstvu u Uniji povećao se i u Hrvatskoj, te članstvo dobrim sada smatra 43 posto građana građana, sedam posto više nego u prethodnom istraživanju provedenom u ožujku ove godine.
Korist od članstva u Uniji u Hrvatskoj vidi 68 posto građana, što je osam posto više nego prije godinu dana. Ukupno na razini EU-a takvun ocjenu za njihove države dijeli 64 posto građana.
Najveća korist Hrvatskoj, po ocjeni ispitanih koji smatraju da Hrvatska ima koristi od članstva u EU-u, u novim je mogućnostima za rad (46 posto), doprinosu Unije gospodarskom rastu (36 posto) te poboljšanju standarda života ljudi (24 posto). 

U Hrvatskoj 55 posto građana smatra da se i "njihov glas računa u Europskoj uniji", što je devet posto više nego u ožujku ove godine, a na razini EU-a taj stav dijeli 47 posto građana.. 
Udio Europljana koji imaju neutralnu sliku o Europskom parlamentu je 42 posto, dok 33 posto ima pozitivnu sliku, što je porast od 8 bodova u odnosu na rezultate iz 2016. godine. Udio onih koji imaju negativnu sliku pao je za 7 bodova na 21 posto.  U odnosu na rezultate iz istog razdoblja prošle godine stav hrvatskih građana prema Eurospkom parlamentu nije se bitnije mijenjao te o toj instituciji pozitivnu predodžbu je zadržalo 31 posto građana , 48 posto ih je neutralno, a negativnu sliku ima 17 posto. 
Više od većine ispitanika (55 posto) izjasnilo se da su zainteresirani za Europske izbore 2019.godine. Na razini EU-a 47 posto ispitanika smatra da bi Europski parlament trebao igrati veću ulogu u budućnosti, a 46 posto u Hrvatskoj. Za manje važnu ulogu Europskog parlamenta u Hrvatskoj se izjasnilo  26 posto ispitanih, što je šest posto manje nego prije godinu dana. 

Istraživanje iz ožujka 2017. već je pokazalo da su građani sve svjesniji da EU djeluje u njihovo ime u područjima koja su za njih prioritetna. Naslanjajući se na rastuće priznanje djelovanja EU, interes za Europsku uniju ostaje velik te na razini od 57 posto pokazuje stabilan rast kroz vrijeme.
Europski građani također očekuju da EU pomogne u njihovoj zaštiti od određenih prijetnji. Na pitanje od kojih prijetnji bi ih EU trebala štititi, građani su naveli terorizam (58%), nezaposlenost (43%), siromaštvo i socijalnu isključenost (42%) te nekontrolirane migracije (35%).

U hrvatskoj građani očekuje da ih EU štiti prije svega od nezaposlenosti (58 posto), siromaštva i isključenosti (54 posto), terorizma (44 posto), te oružanog sukoba i organiziranog kriminala (26 posto)  
Manje od četvrtine ispitanika navelo je klimatske promjene (23%), vjerski radikalizam (23%), organizirani kriminal (22%), oružani konflikt (21%), politički ekstremizam (20%), širenje zaraznih bolesti (10%), kiber - napade, socijalni dumping i prijetnje privatnosti podataka (9%). 
Građani očekuju da EU očuva temeljna prava (44%), slobodu kretanja, rada i studiranja diljem EU (36%), radnička prava (34%), adekvatne mirovine (34%) i ekonomsko blagostanje (33%). Očekuju da Europski parlament posebno brani ljudska prava (56%), slobodu govora (34%) i ravnopravnost muškaraca i žena (32%).
Priotiteti EU-a bi po ispitanicima u Hrvatskoj trebali biti zaštita radničkih prava (48 posto), blagostanje i gospodarski boljitak (45 posto) te zaštita temeljnih prava i slobode (40 posto). Europski parlament bi po odgovorima ispitanika u Hrvatskoj prioritet trebao dati suzbijanju nezaposlenosti mladih, borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te suzbijanju terorizma.  Kao prioritetne vrijednosti koje bi parlament trebao braniti su, po rezultatima ankete u Hrvatskoj, ljudska prava, koja na prvo mjesto stavlja 53 posto ispitanih  (56 posto u EU-u), te, po 32 posto ispitanih, solidarnost među državama članicama (28 posto na razini EU-a).

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani ocijenio je da su „rezultati ovog istraživanja su vrlo pozitivni i ohrabrujući".

"Anketa pokazuje da povjerenje u naše institucije i naš rad kontinuirano raste i da krizu nedavnih godina ostavljamo iza sebe. Ljudi sve više vide EU kao glavnog aktera kada je riječ o suočavanju s velikim izazovima i zaštiti građana od zajedničkih prijetnji kao što su terorizam, nezaposlenost, siromaštvo i socijalna isključenost. Za nas, kao predstavnike građana, to znači da moramo ostvariti zadovoljavajuće rezultate i da ćemo raditi još napornije kako bismo ispunili očekivanja i nade naših građana. Također, rezultate ovog istraživanja uzimam kao zadaću za Europski parlament da nastavi igrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti Europske unije. Najbolji forum za raspravu o tome kako bi EU trebala izgledati, koje zadatke bi trebala izvršavati ili koje ovlasti bi trebala imati jest ovdje, u Europskom parlamentu", smatra Tajani.  

(HINA, 18. 10. 2017.)