Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 39 posto Hrvata, što je povećanje od osam posto u godinu dana, neutralnu sliku ima njih 42 posto, a posve negativnu sliku 18 posto hrvatskih građana. 

Kao najvažnije postignuće EU-a 73 posto Hrvata navodi slobodno kretanje ljudi, robe i usluga, a slijede ga mir među državama članicama i gospodarska moć Unije. 

Istraživanje za jesenski Eurobarometar o javnom mišljenju građana u Europskoj uniji provedeno je prošle jeseni u 28 zemalja članica, pet kandidatskih zemalja i u turskoj zajednici na Cipru. 

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u razdoblju od 8. do 19. studenoga 2018. godine na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina, ukupno njih 1011.

Na pitanje što hrvatskim građanima osobno predstavlja EU, njih 55 posto navodi slobodu putovanja, rada i studiranja u EU, 29 posto gospodarski boljitak, a 28 posto kulturnu raznolikost. 

Najveća teškoća s kojom se Hrvatska suočava je nezaposlenost, smatra 43 posto Hrvata, što je devet posto manje u odnosu na prethodno istraživanje. Slijede ga gospodarsko stanje u zemlji (28 posto) i inflacija (27 posto). Na razini EU-a nezaposlenost je također na prvom mjestu, smatra gotovo četvrtina ispitanika, potom rast cijena i imigracija.

Na pitanje koje su najveće teškoće s kojima se EU trenutačno suočava, najviše Hrvata, njih 48 posto, zaokružilo je imigraciju, zatim terorizam (32 posto) i stanje javnih financija u državama članicama (19 posto).

U Hrvatskoj raste potpora proširenju EU-a (61 posto) dok se većina (56 posto) protivi uvođenju eura. 

Što se tiče povjerenja u medije, hrvatski i europski ispitanici najviše vjeruju radiju (50 %) i televiziji (50 %), dok blago opada povjerenje u Internet i društvene mreže. Gotovo tri petine Hrvata smatra da su o europskim pitanjima loše obaviješteni, iako je onih koji smatraju dobro obaviještenima sada osam postotnih bodova više nego lani, odnosno 41 posto. 

Hrvati su još uvijek nezadovoljni djelovanjem pravosudnog i političkog sustava. U pravosuđe ne vjeruje više od dvije trećine hrvatskih građana. U porastu je povjerenje u policiju (58 posto), dok je povjerenje u vojsku palo sa 79 na 68 posto.

Politički lijevo opredijeljenih Hrvata i dalje je više nego onih koji se smještaju na desnicu, ali se razlika između ljevičara i desničara u proteklih godinu dana smanjila s osam na samo dva postotna boda, za što su vjerojatno zaslužni i sukobi u SDP-u, ocjenjuje se u zaključku izvješća. Najveći udio hrvatskih građana se u istraživanju politički smjestio u centar, njih 40 posto.

Ovo je 90. po redu izvješće Eurobarometra, a 29. po redu kojim je obuhvaćena i Hrvatska.

Naručitelj istraživanja je Glavna uprava za komunikaciju Europske komisije, a provedbu je organizirao Kantar Belgium S.A. Odgovore u Hrvatskoj prikupljala je agencija HENDAL.


(HINA, 25. 2. 2019.)