Borzan je na konferenciji o obveznim oznakama hranjivosti na prednjoj strani pakiranjima hrane i pića koje EU planira uvesti navela kako je zbog nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u EU 2017. umrlo više od 950 tisuća ljudi, a Hrvatska stoji puno gore od prosjeka.

"Nove oznake će pomoći kupcima da na policama lakše nađu zdravije proizvode, primjerice da među 10 pakiranja kukuruznih pahuljica izaberu one hranjivije", kazala je te dodala kako oznake moraju biti uočljive, lako razumljive i temeljene na znanstvenim spoznajama.

Borzan je podsjetila i kako je nedavno istraživanje Eurobarometar pokazalo da se 82 posto ispitanika u Hrvatskoj potpuno ili uglavnom slaže s tvrdnjom kako bi trebao postojati jedan logo koji bi signalizirao da je hrana zdrava i održiva.

Na konferenciji je istaknuto i kako je jedan od osam sustava oznaka koji se trenutno na dobrovoljnoj bazi upotrebljavaju u EU, i koje razmatra Europska komisija, hrvatski "Živjeti zdravo".

Voditeljica projekta pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović je kazala kako je "Jamstveni žig Živjeti zdravo" dio Nacionalnog programa Živjeti zdravo i temelji se na pozitivnom označavanju proizvoda koji nutritivno zadovoljavaju najviše kriterije.

"Označavanjem hrane jamstvenim žigom Živjeti zdravo želi se dodatno informirati potrošače i pružiti im mogućnost lakšeg izbora zdravih namirnica", istaknula je Musić Milanović napominjući kako se isticanjem jamstvenog žiga Živjeti zdravo na prehrambenim proizvodima želi potaknuti proizvođače da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporučenim kriterijima za unos energije i pojedinih hranjivih tvari.

Cilj je ove aktivnosti očuvanje zdravlja ljudi, u suradnji s potrošačima i proizvođačima, objasnila je Musić Milanović.

Jamstvenim žigom "Živjeti zdravo", kako je navela, trenutno je obilježen 281 proizvod, što očito nije kritična masa proizvoda da ih počnu ljudi na policama prepoznavat ali se radi na tome.

Kada potrošač na proizvodu vidi zeleni oblačić to je poruka da je taj proizvod u svojoj kategoriji zadovoljio najviše kriterije, pojasnila je te dodala kako to ne znači da drugi nisu dobri već da je ovaj bolji od ostalih. Jamstveni žig se proizvodu dodjeljuje na tri godine, a unutar tog razdoblja, može se s vremena na vrijeme, a i ne mora, slučajno odabrani proizvod ponovno testirati, kazala je.

Temeljni strateški izazovi u Hrvatskoj u domeni prehrane populacije i razvoja prehrambenih proizvoda odnose se, kako je rekla klinička nutricionistkinja KBC Zagreb Darija Vranešić Bender, na smanjenje udjela soli i šećera, kvalitetu masti u prehrani te očuvanje tradicijske okosnice mediteranske prehrane i povećan unos ribe. Hrvatski potrošači rado čitaju deklaracije, a kvalitetni vodiči i oznake koje olakšavaju odabir namirnica s povoljnim utjecajem na zdravlje svakako su dobrodošli, istaknula je.

Koraljka Novina Brkić iz tvrtke Nestle je kazala kako prehrambena industrija ima značajan utjecaj na oblikovanje zdravijih životnih navika potrošača. Budućnost proizvodnje hrane kreće se u smjeru zdravijih prehrambenih izbora, a označavanje prehrambenih artikala igra ključnu ulogu na ovom putu jer pruža potrošaču informacije o sastavu, trajanju i načinu čuvanja proizvoda i vodi ga ka zdravijim i održivijim prehrambenim navikama, kazala je.

(HINA, 10. 3. 2021.)