Platforme bi trebale postrožiti kriterije za objavu sadržaja, a moraju ga i strože analizirati u slučaju monetizacije i dijeljenja prihoda od oglasa kako bi blokirale aktere koji sustavno objavljuju tekstove označene kao dezinformacija, prema dokumentu EK u koji je Reuters dobio uvid. Iste obaveze vrijedile bi i za manje društvene mreže i usluge pretraživanja, razmjene poruka i oglasa, te za tvrtke za digitalno oglašavanje, komunikacijske agencije i kompanije za internetsko plaćanje.

Obuhvatile bi i kompanije za internetsko plaćanje, platforme za internetsku trgovinu i sustave crowdfundinga, pokazuje nacrt prijedloga EK. Kompanije za digitalno oglašavanje morale bi pak utvrditi kriterije za postavljanje oglasa i provjeravati stranice na kojima se oni postavljaju, predlaže EK. Politički oglasi morali bi biti jasno označeni kao plaćeni sadržaj, dodaje Bruxelles, skicirajući i ključne pokazatelje poštivanja kriterija kako bi vlasti mogle provjeravati ispunjavaju li tvrtke svoje obveze.

Bruxelles time želi otkloniti nedostatke u važećem dobrovoljnom kodeksu za suzbijanje dezinformacija iz 2018. godine, koji su prihvatili Google, Facebook, Twitter, Microsoft, Mozilla i TikTok.

"Kodeks nije osigurao dovoljan napredak posebno u demonetizaciji dezinformacija, budući da internetski oglasi i dalje potiču širenje dezinformacija", zaključuje Komisija u dokumentu.

Ažurirani kodeks bit će predstavljen javnosti 26. svibnja, a tvrtke će imati rok do kraja rujna da iznesu svoje prijedloge.

(HINA, 21. 5. 2021.)