Tim smjernicama 27 zemalja članica ovlašćuje svoga pregovarača Michela Barniera i njegov tim da počnu pregovore o prijelaznim rješenjima.

"Ministri EU-a dali su jasan mandat Europskoj komisiji o tome kakav tip tranzicijskog razdoblja želimo: europska pravna stečevina u potpunosti će se primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini, dok ona neće sudjelovati u radu institucija EU-a ni u donošenju odluka", izjavila je Ekaterina Zaharieva, potpredsjednica bugarske vlade i ministrica vanjskih poslova zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a.

Ministri su odluku o smjernicama za nastavak pregovora o Brexitu donijeli za dvije minute.

Europska unija želi da prijelazno razdoblje traje najdulje do kraja 2020. godine, no Velika Britanija traži nešto dulji rok od dvije godine.

Pregovori o Brexitu počeli su u lipnju 2107. U prvoj fazi koja je trajala šest mjeseci, dvije su strane postigle dostatan napredak u tri prioritetna pitanja - pravima europskih građana u Velikoj Britaniji i britanskih u EU-u, financijskoj nagodbi te o granici na irskom otoku.

Sada je preostalo dogovorena rješenja pretvoriti u pravno obvezujuće dokumente. Pitanja o razdruživanju i prijelazni aranžmani bit će dio sporazuma o izlasku Velike Britanije, koji bi trebao biti dogovoren do listopada, a nakon toga krenuo bi proces ratifikacije u zemljama članicama.

Cilj prijelaznih rješenja je izbjeći nagle promjene pravila za građane i poduzeća odmah nakon Brexita.

Pregovori o budućim odnosima, o suradnji u trgovini i sigurnosnim pitanjima, trebali bi početi u ožujku ili travnju. Međutim, u EU se žale na britansku vladu koja se još nije izjasnila kakve konkretno odnose želi.

(HINA, 29. 01. 2018.)