Prijedlog teksta koji je još privremen i o kojemu se raspravljalo mjesecima, poslan je zemljama članicama 31. prosinca, malo prije ponoći, rekli su izvori s kojima je razgovarao AFP.

U njemu se utvrđuju mjerila koja će omogućiti da se kao "održiva" označe ulaganja u nuklearne i u plinske elektrane za proizvodnju električne energije, s ciljem da se "zeleno financiranje" usmjeri na djelatnosti koje pridonose smanjenju stakleničkih plinova.

Francuska, koja želi obnoviti svoju nuklearnu mrežu - izvor stabilne i dekarbonizirane električne energije - i zemlje srednje Europe poput Poljske i Češke, koje trebaju zamijeniti svoje elektrane koje su veliki onečišćivači, tražile su takav tekst.

Zahvaljujući takvoj klasifikaciji smanjuje se cijena financiranja, presudna za energetske projekte i za zemlje koje u njima žele sudjelovati.

Ekološki aktivisti se protive priznavanju plinskih (ispuštaju ugljikov dioksid) i nuklearnih elektrana zbog proizvodnje radioaktivnog otpada. Manja skupina zemalja koje predvodi Njemačka borila se za napuštanje nuklearne energije.

No i pristaše plinskih i nuklearnih elektrana suglasni su u tome da obnovljivi izvori energije (vjetar, sunce) koje je Komisija već razvrstala, trpe zbog prekida u proizvodnji i u idućem razdoblju neće moći osigurati jeftinu struju čiju se proizvodnju može kontrolirati.

Prijedlog Bruxellesa, koji je AFP dobio na uvid, određuje uvjete uvrštenja nuklearnih i plinskih elektrana, napose vremensko ograničenje.

Za izgradnju novih atomskih elektrana projekti će morati dobiti dozvolu prije 2045. Što se tiče radova radi produljenja radnog vijeka postojećih elektrana, oni će se morati odobriti do 2040.

Traže se i jamstva za obradu otpada i zatvaranje nuklearnih postrojenja koja su pred gašenjem.

(HINA, 1. 1. 2022.)