Timmermans je na raspravi o pripremi za sastanak Europskog vijeća 19. i 20. listopada kao glavne teme istaknuo Brexit, migraciju i zajedničku europsku politiku azila, obranu i digitalizaciju tržišta.

"Unija će nažalost 2019. imati 27 članica. Iskoristimo ovih 18 mjeseci da Europsku uniju učinimo demokratskijom i snažnijom, da ostvarimo svoje prioritete. Ako to ne učinimo, biti će to kolektivni neuspjeh", kazao je Timmermans.

U uvodnim je riječima više puta istaknuo zajedništvo, založivši se za "Uniju jednakih". Istaknuo je da je sada vrlo važno da se "pripremimo za Europu 2025. i osiguramo snažnu monetarnu uniju. Govoreći o Brexitu posebice je istaknuo činjenicu da je trgovina posebno važno pitanje o kojemu je potrebno postići dogovor. Velika Britanija zagovara prelazak u narednu fazu pregovora o budućim trgovinskim odnosima dviju strana, odbacujući pritom aranžman kakav Norveška ima s Unijom, kao i sporazum između EU-a i Kanade. Za London, model Europskog gospodarskog prostora (EEA) znači bi da Britanija morala poštivati pravila bez ikakve "demokratske kontrole" nad pravilima zajedničkog europskog tržišta, dok sporazum o slobodnoj trgovini ne bi išao dovoljno daleko. Europska komisija smatra da u pregovorima s Londonom za sada nije postignut dovoljan napredak na području prava građana, u rješavanju graničnog pitanja između Irske i Sjeverne Irske, a glavni kamen spoticanja pokazao se novac, tj. koliku svotu Britanija mora isplatiti Uniji u "brakorazvodnom postupku". I dok premijerka Theresa May nudi 20 milijardi eura, EU navodno potražuje najmanje 40 milijardi eura, a govori se i o svoti od 60 do 100 milijardi eura.

"Trgovina je posebno važno područje gdje s trebamo postići dogovor s Velikom Britanijom", kratko je poručio drugi čovjek Komisije.

Govoreći o problemu migracije pozvao je na revidiranje sporazuma iz Dublina, jačanje suradnje s trećim zemljama, upravljanje migrantskim tokovima i ubrzavanjem procesa vraćanja migranata te jačanjem Frontex-a.

Na summitu Europskog vijeća, kazao je Timmermans, govorit će se i o uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta u cilju otklanjanja regulatornih prepreka i, naposljetku, ujedinjenju nacionalnih tržišta u jedno tržište. Procjena Europske komisije je da bi u potpunosti funkcionalno jedinstveno digitalno tržište, europskom gospodarstvu doprinijelo s 415 milijardi eura godišnje i otvorile bi se stotine tisuća novih radnih mjesta. Po pitanju obrane, kazao je Timmermans, "pomno pratimo razvoj događaja s pokretanjem trajne strukturirane suradnje u obrani (PESCO)". Europsko vijeće je pokrenulo PESCO na summitu u lipnju, ocijevši tu odkuku "povijesnim potezom koji će omogućiti dublju integraciju članica na području obrane".
Manfred Weber je ispred Kluba zastupnika EPP-a u raspravi kazao da je "pitanje migracije bolna točka ovog kontinenta".

"Napredovali smo i na tom području u odnosu na 2015. i sada je pritisak na granicama manji za 80 posto, ali migracija i dalje ostaje bolna točka ovog kontinenta", kazao je Weber. Smatra da EU mora i dalje pomagati i biti solidarna s onima koji bježe pred nevoljama, ali da istovremeno moramo imati jake države koje će se boriti protiv krijumčarenja ljudi.

"Moramo ojačati vanjske granice i ojačati Frontex", kazao je Weber, dodavši da  "sustav azila nije pod upitnikom i to nije predmet rasprave".

Što se digitalne agende tiče, poručio je, "moramo dati okvir digitalnom tržištu".

Gianni Pittella, predsjednik Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, smatra da nam brojka od 80 posto manje pritiska na vanjskim granicama nije utjeha.

"To nas neće umiriti. Moramo se pozabaviti uzrokom migracija, ne brkati uzroke i posljedice (....) nije vrijeme da Europa postane utvrda", kazao je Pittella i istaknuo da je jačanje granica unutar EU-a "krivi put". Pozdravio je nakanu predsjednika Vijeća Donalda Tuska da u Schengensku zonu uđu Rumunjska, Bugarska i Hrvatska.

Ryszard Antoi Legutko, iz saveza euroopskih konzervativaca i reformista (ECR) smatra da o politici azila ne može odlučivati većina, već o tome treba postići konsenzus.

"U suprotnom će 'veliki dečki' opet raditi što žele, a drugi će slijediti", kazao je Legutko i dodao da ne smijemo ponoviti iste pogreške.

Prvi čovjek liberala Guy Verhofstadt je kazao da nam je potrebno vijeće koje će i dalje ustrajno raditi na reformi EU-a.

"Jean-Claude Juncker se u svom govoru oko toga jako potrudio, kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron (...) usvojili smo tri izvjeća o budućnosti EU-a u skladu s govorom Junckera, iskoristimo taj zamah", kazao je Verhofstadt. Istaknuo je da je u provođenju reforme EU-a važno sastajati se s nacionalnim parlamentima. U kratkom govori je kazao da se nacionalizmi moraju "dokrajčiti".

Nicolas Bay, iz Europe nacija i sloboda, je kazao da "ako uistinu želimo riješiti problem migracija nikada ne bismo postupali kao sada". Kod azlintske politike, nastavio je Bay, "trebamo uskladiti kriterije na razini cijele Unije, ali kriteriji postaju sve fleksibilniji i to onda potiče mogracije". Govoreći obrani, kazao je da su koncepti obrane potpuno različiti u različitim europskim državama i da ti "vlada potpuna nemoć".

"Luda politika kancelarke Merkel dovela je do migratorne invazije Europe", kazao je Bay.

Phillippe Lamberts iz Zelenih/Europskog slobodnog saveza je kazao da u Europi vlada velika podjela u svim pitanjima, od migranata do eura.

"Euro je podijelio vjerovnike u dužnike", kazao je Lamberts. Također smatra da "izbjeglice ne smijemo smatrati prijetnjom" Svoj govor je iskoristio i za osvrt na događanja u Kataloniji i kazao da "mirni prosvjedi nisu dali povoda žestokoj reakciji policije". Poručio je Junckeru i ostalim čelnicima EU-a da "ne mogu ostati na balkonu i mirno promatrati što se dešava jer to nije unutarnja stvar Španjolske već Unije".

Stanje u Kataloniji uvršteno je na dnevni red plenarne sjednice EP-a nakon nasilja koje je u nedjelju izbilo tijekom održavanja referenduma o neovisnosti te španjolske pokrajine. Na prijedlog tri najveće političke skupine u EP-u - konzervativaca, socijalista i liberala, tema rasprave će biti  "Ustav, vladavina prava i temeljna prava u španjolskoj u svijetlu nedavnih događanja u Kataloniji".


(HINA, 04. 10. 2017.)